Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   cs Časové údaje

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8 [osm]

Časové údaje

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski češki igra Više
Oprostite! Pr-mi-te! P________ P-o-i-t-! --------- Promiňte! 0
Koliko je sati, molim Vas? Kol-k je--od-n--p--sím? K____ j_ h_____ p______ K-l-k j- h-d-n- p-o-í-? ----------------------- Kolik je hodin, prosím? 0
Hvala Vam puno! Děk-j- m-oh-krát. D_____ m_________ D-k-j- m-o-o-r-t- ----------------- Děkuji mnohokrát. 0
Jedan je sat. Je -ed-- hodin-. J_ j____ h______ J- j-d-a h-d-n-. ---------------- Je jedna hodina. 0
Dva su sata. J-o- ------d-ny. J___ d__ h______ J-o- d-ě h-d-n-. ---------------- Jsou dvě hodiny. 0
Tri su sata. Jsou--ř--h-d-ny. J___ t__ h______ J-o- t-i h-d-n-. ---------------- Jsou tři hodiny. 0
Četiri su sata. J-o- --y-i--o--n-. J___ č____ h______ J-o- č-y-i h-d-n-. ------------------ Jsou čtyři hodiny. 0
Pet je sati. Je--ět-ho--n. J_ p__ h_____ J- p-t h-d-n- ------------- Je pět hodin. 0
Šest je sati. J--še-t--od--. J_ š___ h_____ J- š-s- h-d-n- -------------- Je šest hodin. 0
Sedam je sati. Je -----ho-in. J_ s___ h_____ J- s-d- h-d-n- -------------- Je sedm hodin. 0
Osam je sati. Je o-m -o-i-. J_ o__ h_____ J- o-m h-d-n- ------------- Je osm hodin. 0
Devet je sati. Je---v-- h-d-n. J_ d____ h_____ J- d-v-t h-d-n- --------------- Je devět hodin. 0
Deset je sati. J- -es-- -od-n. J_ d____ h_____ J- d-s-t h-d-n- --------------- Je deset hodin. 0
Jedanaest je sati. Je je-e-áct----i-. J_ j_______ h_____ J- j-d-n-c- h-d-n- ------------------ Je jedenáct hodin. 0
Dvanaest je sati. Je --anáct---din. J_ d______ h_____ J- d-a-á-t h-d-n- ----------------- Je dvanáct hodin. 0
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. Je--a m-n-t--má --d-sá---ekund. J____ m_____ m_ š______ s______ J-d-a m-n-t- m- š-d-s-t s-k-n-. ------------------------------- Jedna minuta má šedesát sekund. 0
Jedan sat ima šezdeset minuta. Jed-a -o---a-má ----s-t -inu-. J____ h_____ m_ š______ m_____ J-d-a h-d-n- m- š-d-s-t m-n-t- ------------------------------ Jedna hodina má šedesát minut. 0
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. Jed---den---------t-čt-----od-n. J____ d__ m_ d_____ č____ h_____ J-d-n d-n m- d-a-e- č-y-i h-d-n- -------------------------------- Jeden den má dvacet čtyři hodin. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + češki (1-100) MP3 češki (1-100)
Video nije pronađen!

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...