Zbirka izraza

hr Prošlost 3   »   et Minevik 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [kaheksakümmend kolm]

Minevik 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski estonski igra Više
telefonirati h----tama h________ h-l-s-a-a --------- helistama 0
Telefonirao / telefonirala sam. Ma he-istasin. M_ h__________ M- h-l-s-a-i-. -------------- Ma helistasin. 0
Cijelo sam vrijeme telefonirao / telefonirala. Ma-ol-n-t-rv- s-l-e aj- -el---n-l. M_ o___ t____ s____ a__ t_________ M- o-i- t-r-e s-l-e a-a t-l-f-n-l- ---------------------------------- Ma olin terve selle aja telefonil. 0
pitati k-s--a k_____ k-s-m- ------ küsima 0
Pitao / pitala sam. M---ü---in. M_ k_______ M- k-s-s-n- ----------- Ma küsisin. 0
Uvijek sam pitao / pitala. Ma -len-alat- kü-inu-. M_ o___ a____ k_______ M- o-e- a-a-i k-s-n-d- ---------------------- Ma olen alati küsinud. 0
ispričati ju-ust--a j________ j-t-s-a-a --------- jutustama 0
Ispričao / ispričala sam. M--j-tus-a---. M_ j__________ M- j-t-s-a-i-. -------------- Ma jutustasin. 0
Ispričao / ispričala sam cijelu priču. M----t-sta-i- --r-e --o-ä--. M_ j_________ t____ l__ ä___ M- j-t-s-a-i- t-r-e l-o ä-a- ---------------------------- Ma jutustasin terve loo ära. 0
učiti õ---ma õ_____ õ-p-m- ------ õppima 0
Učio / učila sam. Ma-õ--i-in. M_ õ_______ M- õ-p-s-n- ----------- Ma õppisin. 0
Učio / učila sam cijelu večer. M- õ-p-s-n-te-ve -ht-. M_ õ______ t____ õ____ M- õ-p-s-n t-r-e õ-t-. ---------------------- Ma õppisin terve õhtu. 0
raditi t-ö--ma t______ t-ö-a-a ------- töötama 0
Radio / radila sam. Ma--ööt--in. M_ t________ M- t-ö-a-i-. ------------ Ma töötasin. 0
Radio / radila sam cijeli dan. M- --öta-i---erve pä-va. M_ t_______ t____ p_____ M- t-ö-a-i- t-r-e p-e-a- ------------------------ Ma töötasin terve päeva. 0
jesti s--ma s____ s-ö-a ----- sööma 0
Jeo / jela sam. M- ---n. M_ s____ M- s-i-. -------- Ma sõin. 0
Pojeo / pojela sam svu hranu. M- --in -----t-i----r-. M_ s___ k___ t____ ä___ M- s-i- k-g- t-i-u ä-a- ----------------------- Ma sõin kogu toidu ära. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + estonski (1-100) MP3 estonski (1-100)
Video nije pronađen!

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!