Zbirka izraza

hr U robnoj kući   »   et Kaubamajas

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

U robnoj kući

52 [viiskümmend kaks]

Kaubamajas

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski estonski igra Više
Idemo li u jednu robnu kuću? Lä-m--k-----a---? L____ k__________ L-h-e k-u-a-a-j-? ----------------- Lähme kaubamajja? 0
Moram obaviti kupnju. M- pe-----s-eoste t--em-. M_ p___ s________ t______ M- p-a- s-s-e-s-e t-g-m-. ------------------------- Ma pean sisseoste tegema. 0
Hoću puno toga kupiti. Ma ta-a- p-lju si---oste teha. M_ t____ p____ s________ t____ M- t-h-n p-l-u s-s-e-s-e t-h-. ------------------------------ Ma tahan palju sisseoste teha. 0
Gdje su uredski artikli? K-s -n--üro--au-a-? K__ o_ b___________ K-s o- b-r-o-a-b-d- ------------------- Kus on bürookaubad? 0
Trebam omotnice i papir za pisma. M-l--- va-- üm-r-kk- ja ----a-a-----. M__ o_ v___ ü_______ j_ k____________ M-l o- v-j- ü-b-i-k- j- k-r-a-a-e-i-. ------------------------------------- Mul on vaja ümbrikke ja kirjapaberit. 0
Trebam kemijske i flomastere. Mu--on --ja--indip--i---e-- ---m--kereid. M__ o_ v___ t______________ j_ m_________ M-l o- v-j- t-n-i-l-i-t-e-d j- m-r-e-e-d- ----------------------------------------- Mul on vaja tindipliiatseid ja markereid. 0
Gdje je namještaj? Ku- o--mö---l? K__ o_ m______ K-s o- m-ö-e-? -------------- Kus on mööbel? 0
Trebam ormar i komodu. M-l--- --ja-kapp--ja--um--t-t. M__ o_ v___ k____ j_ k________ M-l o- v-j- k-p-i j- k-m-u-i-. ------------------------------ Mul on vaja kappi ja kummutit. 0
Trebam pisaći stol i police. M----n------ki-j-t--l-u---ja ra----u---u--t. M__ o_ v___ k____________ j_ r______________ M-l o- v-j- k-r-u-u-l-u-a j- r-a-a-u-i-u-i-. -------------------------------------------- Mul on vaja kirjutuslauda ja raamaturiiulit. 0
Gdje su igračke? Kus--- --nguas--d? K__ o_ m__________ K-s o- m-n-u-s-a-? ------------------ Kus on mänguasjad? 0
Trebam lutku i medvjedića. M-l--n--a-- n-kk------a-s--a-u. M__ o_ v___ n____ j_ k_________ M-l o- v-j- n-k-u j- k-i-u-a-u- ------------------------------- Mul on vaja nukku ja kaisukaru. 0
Trebam nogometnu loptu i šah. Mul-on vaj- ---gpa----j- --le--ng-. M__ o_ v___ j________ j_ m_________ M-l o- v-j- j-l-p-l-i j- m-l-m-n-u- ----------------------------------- Mul on vaja jalgpalli ja malemängu. 0
Gdje je alat? Kus on-t--ri-sta-? K__ o_ t__________ K-s o- t-ö-i-s-a-? ------------------ Kus on tööriistad? 0
Trebam čekić i kliješta. Mu- -n--aja h---rit--a --ag-. M__ o_ v___ h______ j_ s_____ M-l o- v-j- h-a-r-t j- s-a-i- ----------------------------- Mul on vaja haamrit ja saagi. 0
Trebam bušilicu i odvijač. Mu- -n v----puuri-ja---u--kee---a-. M__ o_ v___ p____ j_ k_____________ M-l o- v-j- p-u-i j- k-u-i-e-r-j-t- ----------------------------------- Mul on vaja puuri ja kruvikeerajat. 0
Gdje je nakit? K-s o- -hte-? K__ o_ e_____ K-s o- e-t-d- ------------- Kus on ehted? 0
Trebam lančić i narukvicu. M-l ---v-ja---tti--a---e--ru. M__ o_ v___ k____ j_ k_______ M-l o- v-j- k-t-i j- k-e-õ-u- ----------------------------- Mul on vaja ketti ja käevõru. 0
Trebam prsten i naušnice. Mul--n -a-a-sõ-------- --r----ng---. M__ o_ v___ s______ j_ k____________ M-l o- v-j- s-r-u-t j- k-r-a-õ-g-i-. ------------------------------------ Mul on vaja sõrmust ja kõrvarõngaid. 0

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti kvocijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, primjerice, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Također bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Također imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičnim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polutka mozga. To područje kontrolira jezične procese. K tomu žene koriste obje polutke pri obradi jezika. Njihove dvije polutke mozga također bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezične obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti učinkovitije obrađivati jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena ovisi i o hormonima. Drugi pak kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Budući da se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobivaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje diljem svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Dali si znao?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 milijuna ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tomu je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju. Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!