Я б --о-- з--н-в-я-- -айн--а---серфі---м.
Я б о____ з_______ / з________ с_________
Я б о-о-е з-й-я-с- / з-й-я-а-я с-р-і-г-м-
-----------------------------------------
Я б охоче зайнявся / зайнялася серфінгом. 0 Y- b---h--h- za-̆-y-v--a ---ay̆---las-a serfi---m.Y_ b o______ z_________ / z__________ s_________Y- b o-h-c-e z-y-n-a-s-a / z-y-n-a-a-y- s-r-i-h-m---------------------------------------------------YA b okhoche zay̆nyavsya / zay̆nyalasya serfinhom.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Ja bih rado surfao / surfala.
Я б охоче зайнявся / зайнялася серфінгом.
YA b okhoche zay̆nyavsya / zay̆nyalasya serfinhom.
Я - ох--е по---на--/-попірнала.
Я б о____ п_______ / п_________
Я б о-о-е п-п-р-а- / п-п-р-а-а-
-------------------------------
Я б охоче попірнав / попірнала. 0 Y- b okh-----po--r-av / p--ir---a.Y_ b o______ p_______ / p_________Y- b o-h-c-e p-p-r-a- / p-p-r-a-a-----------------------------------YA b okhoche popirnav / popirnala.
Я-б о--че -о--т--ся - пок-т-л--- на водн----иж-х.
Я б о____ п________ / п_________ н_ в_____ л_____
Я б о-о-е п-к-т-в-я / п-к-т-л-с- н- в-д-и- л-ж-х-
-------------------------------------------------
Я б охоче покатався / покаталася на водних лижах. 0 YA b-----ch---o-at---y- --p-k-t-las-a--a-v-dn-k--l--ha-h.Y_ b o______ p_________ / p__________ n_ v______ l_______Y- b o-h-c-e p-k-t-v-y- / p-k-t-l-s-a n- v-d-y-h l-z-a-h----------------------------------------------------------YA b okhoche pokatavsya / pokatalasya na vodnykh lyzhakh.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Ja bih rado skijao / skijala na vodi.
Я б охоче покатався / покаталася на водних лижах.
YA b okhoche pokatavsya / pokatalasya na vodnykh lyzhakh.
Я---л--и-по--т-----ь.
Я т_____ п___________
Я т-л-к- п-ч-т-і-е-ь-
---------------------
Я тільки початківець. 0 Y--til-ky--o-h---i--ts-.Y_ t_____ p_____________Y- t-l-k- p-c-a-k-v-t-ʹ-------------------------YA tilʹky pochatkivetsʹ.
Я-- --о-у -р--и --ізн-ний /--б-----а.
Я у ц____ т____ о________ / о________
Я у ц-о-у т-о-и о-і-н-н-й / о-і-н-н-.
-------------------------------------
Я у цьому трохи обізнаний / обізнана. 0 Y- u ts-o-u----khy o-izn-n--̆-- ------n-.Y_ u t_____ t_____ o________ / o________Y- u t-ʹ-m- t-o-h- o-i-n-n-y- / o-i-n-n-.-----------------------------------------YA u tsʹomu trokhy obiznanyy̆ / obiznana.
Я--н--ся на -ьому.
Я з_____ н_ ц_____
Я з-а-с- н- ц-о-у-
------------------
Я знаюся на цьому. 0 Y- z--y--ya-n- ts----.Y_ z_______ n_ t______Y- z-a-u-y- n- t-ʹ-m-.----------------------YA znayusya na tsʹomu.
Jedna njemačka poslovica kaže: Slika govori više od tisuću riječi.
To znači da se slike često mogu brže razumjeti od govora.
Slike također mogu brže prenositi emocije.
Stoga se u reklamama koristi jako puno slika.
Slike funkcioniraju drugačije od jezika.
Pokazuju nam više stvari paralelno i djeluju cjelovito.
To znači da cijela slika ima određeni učinak.
U jeziku je potrebno više riječi.
Međutim, slike i jezik idu jedno s drugim.
Da bi se opisala slika, potreban nam je jezik.
S druge strane, mnogi su tekstovi razumljivi tek kroz slike.
Povezanost slike i jezika istražuju lingvisti.
Međutim, postavlja se pitanje da li slike predstavljaju jedan zaseban jezik.
Kad se nešto snimi, možemo gledati slike.
Međutim, poruka filma nije konkretna.
Da bi slika funkcionirala kao jezik, mora biti konkretna.
Što manje pokazuje, tim je poruka jasnija.
Dobar primjer za to su piktogrami.
Piktogrami su jednostavni i jednoznačni slikovni znakovi.
Zamjenjuju verbalni jezik te kao takvi predstavljaju oblik vizualne komunikacije.
Na primjer, svi znaju kako izgleda piktogram za zabranu pušenja.
Na njemu je prikazana prekrižena cigareta.
Slike globalizacijom postaju sve važnije.
Jezik slika se također mora naučiti.
On nije razumljiv u cijelom svijetu iako mnogi tako misle.
Budući da naša kultura utječe na razumijevanje slika.
Ono što vidimo ovisi o mnogo različitih čimbenika.
Dakle, neki ljudi vidne e cigaretu, već samo tamne linije.
Dali si znao?
Turski spada u porodicu oko 40 turkijskih jezika.
Najveća srodnost turskog je s azarbejdžanskim jezikom.
To je materinski ili drugi jezik za više od 80 milijuna ljudi.
Oni prvenstveno žive u Turskoj i na Balkanu.
Iseljenici su donijeli turski i u Europu, Ameriku i Australiju.
I na turski su utjecali drugi jezici.
U jezičkom fondu se prije svega nalaze riječi iz arapskog i francuskog.
Puno različitih dijalekata je odlika turskog jezika.
Istanbulski dijalekt se pri tome smatra temeljem današnjeg književnog jezika.
Gramatika poznaje ukupno šest padeža.
Karakteristika turskog je također aglutinirajuća jezička struktura.
To znači da se gramatički oblici izražavaju sufiksima.
Redoslijed tih nastavaka je točno utvrđen, iako ih može biti mnogo.
Ovaj princip razlikuje turski od indogermanskih jezika.