Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   uk Пори року і погода

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [шістнадцять]

16 [shistnadtsyatʹ]

Пори року і погода

[Pory roku i pohoda]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ukrajinski igra Više
Ovo su godišnja doba: Це пор--р--у: Ц_ п___ р____ Ц- п-р- р-к-: ------------- Це пори року: 0
T-e-pory----u: T__ p___ r____ T-e p-r- r-k-: -------------- Tse pory roku:
Proljeće, ljeto, Весн---л---. В_____ л____ В-с-а- л-т-. ------------ Весна, літо. 0
V--na- l---. V_____ l____ V-s-a- l-t-. ------------ Vesna, lito.
jesen i zima. Осін- і з---. О____ і з____ О-і-ь і з-м-. ------------- Осінь і зима. 0
O--nʹ ---ym-. O____ i z____ O-i-ʹ i z-m-. ------------- Osinʹ i zyma.
Ljeto je vruće. Л--о--а--ч-. Л___ г______ Л-т- г-р-ч-. ------------ Літо гаряче. 0
L-to ha--a--e. L___ h________ L-t- h-r-a-h-. -------------- Lito haryache.
Ljeti sija sunce. Влітку св------с-н--. В_____ с______ с_____ В-і-к- с-і-и-ь с-н-е- --------------------- Влітку світить сонце. 0
V-i--u -vi--t- -on--e. V_____ s______ s______ V-i-k- s-i-y-ʹ s-n-s-. ---------------------- Vlitku svitytʹ sontse.
Ljeti rado idemo šetati. В----у-м--охоч--г-л-ємо. В_____ м_ о____ г_______ В-і-к- м- о-о-е г-л-є-о- ------------------------ Влітку ми охоче гуляємо. 0
V-i-ku--y--k--c-- h-l--ye--. V_____ m_ o______ h_________ V-i-k- m- o-h-c-e h-l-a-e-o- ---------------------------- Vlitku my okhoche hulyayemo.
Zima je hladna. Зи-а-хо----а. З___ х_______ З-м- х-л-д-а- ------------- Зима холодна. 0
Zyma--h--o---. Z___ k________ Z-m- k-o-o-n-. -------------- Zyma kholodna.
Zimi pada snijeg ili kiša. Взи--у-пад-- с--г--бо-й-- -ощ. В_____ п____ с___ а__ й__ д___ В-и-к- п-д-є с-і- а-о й-е д-щ- ------------------------------ Взимку падає сніг або йде дощ. 0
V--mk- ----y- s-i- a-- -̆-- --shc-. V_____ p_____ s___ a__ y̆__ d______ V-y-k- p-d-y- s-i- a-o y-d- d-s-c-. ----------------------------------- Vzymku padaye snih abo y̆de doshch.
Zimi rado ostajemo doma. В-и-ку -и ---че --л--а---ся------. В_____ м_ о____ з__________ в_____ В-и-к- м- о-о-е з-л-ш-є-о-я в-о-а- ---------------------------------- Взимку ми охоче залишаємося вдома. 0
Vzymk- ---ok-och--z-ly-h-yemo----v--ma. V_____ m_ o______ z_____________ v_____ V-y-k- m- o-h-c-e z-l-s-a-e-o-y- v-o-a- --------------------------------------- Vzymku my okhoche zalyshayemosya vdoma.
Hladno je. Холод-о. Х_______ Х-л-д-о- -------- Холодно. 0
K---odn-. K________ K-o-o-n-. --------- Kholodno.
Pada kiša. П-д-- д--. П____ д___ П-д-є д-щ- ---------- Падає дощ. 0
P---ye-d-s---. P_____ d______ P-d-y- d-s-c-. -------------- Padaye doshch.
Vjetrovito je. В-т-яно. В_______ В-т-я-о- -------- Вітряно. 0
V-----no. V________ V-t-y-n-. --------- Vitryano.
Toplo je. Т----. Т_____ Т-п-о- ------ Тепло. 0
T--lo. T_____ T-p-o- ------ Teplo.
Sunčano je. Со---н-. С_______ С-н-ч-о- -------- Сонячно. 0
Sonyach--. S_________ S-n-a-h-o- ---------- Sonyachno.
Vedro je. Яс--. Я____ Я-н-. ----- Ясно. 0
Y-s--. Y_____ Y-s-o- ------ Yasno.
Kakvo je vrijeme danas? Яка-с-огодні п--ода? Я__ с_______ п______ Я-а с-о-о-н- п-г-д-? -------------------- Яка сьогодні погода? 0
Y--a s-ohod-- --hoda? Y___ s_______ p______ Y-k- s-o-o-n- p-h-d-? --------------------- Yaka sʹohodni pohoda?
Danas je hladno. С------і хо-о-н-. С_______ х_______ С-о-о-н- х-л-д-о- ----------------- Сьогодні холодно. 0
S-oh-dni kh--o-no. S_______ k________ S-o-o-n- k-o-o-n-. ------------------ Sʹohodni kholodno.
Danas je toplo. Сьо--------пло. С_______ т_____ С-о-о-н- т-п-о- --------------- Сьогодні тепло. 0
Sʹ-h-dn---eplo. S_______ t_____ S-o-o-n- t-p-o- --------------- Sʹohodni teplo.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + ukrajinski (1-100) MP3 ukrajinski (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...