Zbirka izraza

hr Sastanak   »   uk Домовленість про зустріч

24 [dvadeset i četiri]

Sastanak

Sastanak

24 [двадцять чотири]

24 [dvadtsyatʹ chotyry]

Домовленість про зустріч

Domovlenistʹ pro zustrich

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ukrajinski igra Više
Jesi li propustio / propustila autobus? Ти за-і-н-вся-н- -вт---с? Т_ з_________ н_ а_______ Т- з-п-з-и-с- н- а-т-б-с- ------------------------- Ти запізнився на автобус? 0
Ty za--zny-s-a--a-a----us? T_ z__________ n_ a_______ T- z-p-z-y-s-a n- a-t-b-s- -------------------------- Ty zapiznyvsya na avtobus?
Čekao / Čekala sam te pola sata. Я --ка---а-те-е-півг----и. Я ч____ н_ т___ п_________ Я ч-к-в н- т-б- п-в-о-и-и- -------------------------- Я чекав на тебе півгодини. 0
Y---h-kav na-tebe--ivhod-ny. Y_ c_____ n_ t___ p_________ Y- c-e-a- n- t-b- p-v-o-y-y- ---------------------------- YA chekav na tebe pivhodyny.
Nemaš mobitel kod sebe? Ти не має- м-б----ого тел-ф--у----о-о-? Т_ н_ м___ м_________ т_______ з с_____ Т- н- м-є- м-б-л-н-г- т-л-ф-н- з с-б-ю- --------------------------------------- Ти не маєш мобільного телефону з собою? 0
Ty-------esh --b-lʹ---o t-l---n--- soboyu? T_ n_ m_____ m_________ t_______ z s______ T- n- m-y-s- m-b-l-n-h- t-l-f-n- z s-b-y-? ------------------------------------------ Ty ne mayesh mobilʹnoho telefonu z soboyu?
Sljedeći put budi točan! Б----п-нктуа-ьним на-ту-н--------! Б___ п___________ н_________ р____ Б-д- п-н-т-а-ь-и- н-с-у-н-г- р-з-! ---------------------------------- Будь пунктуальним наступного разу! 0
B-d- punkt--lʹ-ym -a--u-n--o----u! B___ p___________ n_________ r____ B-d- p-n-t-a-ʹ-y- n-s-u-n-h- r-z-! ---------------------------------- Budʹ punktualʹnym nastupnoho razu!
Sljedeći put uzmi taksi! В-з-ми -ас-упног- --зу--аксі! В_____ н_________ р___ т_____ В-з-м- н-с-у-н-г- р-з- т-к-і- ----------------------------- Візьми наступного разу таксі! 0
Vizʹm- na--u--oho---zu t-ksi! V_____ n_________ r___ t_____ V-z-m- n-s-u-n-h- r-z- t-k-i- ----------------------------- Vizʹmy nastupnoho razu taksi!
Sljedeći put ponesi kišobran! В--ь---насту--ог- -а-у--а------к-! В_____ н_________ р___ п__________ В-з-м- н-с-у-н-г- р-з- п-р-с-л-к-! ---------------------------------- Візьми наступного разу парасольку! 0
V--ʹ-y-nastupno---ra-u par-----ku! V_____ n_________ r___ p__________ V-z-m- n-s-u-n-h- r-z- p-r-s-l-k-! ---------------------------------- Vizʹmy nastupnoho razu parasolʹku!
Sutra imam slobodno. З---р--- ві-ь--й-- -іль--. З_____ я в______ / в______ З-в-р- я в-л-н-й / в-л-н-. -------------------------- Завтра я вільний / вільна. 0
Z--t-- y- vi-ʹ-yy----vil--a. Z_____ y_ v______ / v______ Z-v-r- y- v-l-n-y- / v-l-n-. ---------------------------- Zavtra ya vilʹnyy̆ / vilʹna.
Hoćemo li se sutra sastati? З-стр-не-ос- за-тр-? З___________ з______ З-с-р-н-м-с- з-в-р-? -------------------- Зустрінемося завтра? 0
Z-s-ri----sy------r-? Z____________ z______ Z-s-r-n-m-s-a z-v-r-? --------------------- Zustrinemosya zavtra?
Žao mi je, sutra ne mogu. Н- жал-,-за-тра я--е-мож-. Н_ ж____ з_____ я н_ м____ Н- ж-л-, з-в-р- я н- м-ж-. -------------------------- На жаль, завтра я не можу. 0
Na-zhal-, za-tra ya ne--o-hu. N_ z_____ z_____ y_ n_ m_____ N- z-a-ʹ- z-v-r- y- n- m-z-u- ----------------------------- Na zhalʹ, zavtra ya ne mozhu.
Imaš li za ovaj vikend već nešto planirano? В ---------- --а-и--а-ці в-х-дні? В т___ в__ є п____ н_ ц_ в_______ В т-б- в-е є п-а-и н- ц- в-х-д-і- --------------------------------- В тебе вже є плани на ці вихідні? 0
V --b- vzh- ye----ny -a ts- -yk-i---? V t___ v___ y_ p____ n_ t__ v________ V t-b- v-h- y- p-a-y n- t-i v-k-i-n-? ------------------------------------- V tebe vzhe ye plany na tsi vykhidni?
Ili imaš već dogovoren sastanak? Ч- в т-----же----лан-? Ч_ в т___ в__ є п_____ Ч- в т-б- в-е є п-а-и- ---------------------- Чи в тебе вже є плани? 0
C-y-- t--e--zhe ---p---y? C__ v t___ v___ y_ p_____ C-y v t-b- v-h- y- p-a-y- ------------------------- Chy v tebe vzhe ye plany?
Predlažem da se nađemo za vikend. Я --оп---ю-зу---іт-ся на ---і----. Я п_______ з_________ н_ в________ Я п-о-о-у- з-с-р-т-с- н- в-х-д-и-. ---------------------------------- Я пропоную зустрітися на вихідних. 0
Y- pr-p--u-u--------ysya--a--y--i-nykh. Y_ p________ z__________ n_ v__________ Y- p-o-o-u-u z-s-r-t-s-a n- v-k-i-n-k-. --------------------------------------- YA proponuyu zustritysya na vykhidnykh.
Hoćemo li na piknik? В---т---о--ік---? В________ п______ В-а-т-є-о п-к-і-? ----------------- Влаштуємо пікнік? 0
Vl--htuy-mo pik--k? V__________ p______ V-a-h-u-e-o p-k-i-? ------------------- Vlashtuyemo piknik?
Hoćemo li se odvesti do plaže? Ї-е-о н- пл-ж? Ї____ н_ п____ Ї-е-о н- п-я-? -------------- Їдемо на пляж? 0
Ïd--o-n- ply--h? Ï____ n_ p______ I-d-m- n- p-y-z-? ----------------- Ïdemo na plyazh?
Hoćemo li ići u planine? Їде-о-в--ор-? Ї____ в г____ Ї-е-о в г-р-? ------------- Їдемо в гори? 0
Ïdemo-v--or-? Ï____ v h____ I-d-m- v h-r-? -------------- Ïdemo v hory?
Doći ću po tebe u ured. Я за--р---е-- - ---с-. Я з_____ т___ з о_____ Я з-б-р- т-б- з о-і-у- ---------------------- Я заберу тебе з офісу. 0
YA zab--- -e-- z--f-su. Y_ z_____ t___ z o_____ Y- z-b-r- t-b- z o-i-u- ----------------------- YA zaberu tebe z ofisu.
Doći ću po tebe doma. Я за---у-теб--з до-у. Я з_____ т___ з д____ Я з-б-р- т-б- з д-м-. --------------------- Я заберу тебе з дому. 0
Y- za-e-- t-be ---o-u. Y_ z_____ t___ z d____ Y- z-b-r- t-b- z d-m-. ---------------------- YA zaberu tebe z domu.
Doći ću po tebe na autobusnu stanicu. Я-з-б--- --б- н---в-об--н-- зуп--ц-. Я з_____ т___ н_ а_________ з_______ Я з-б-р- т-б- н- а-т-б-с-і- з-п-н-і- ------------------------------------ Я заберу тебе на автобусній зупинці. 0
Y--z-b-r---ebe--a ---o--sn--̆ ---yn-s-. Y_ z_____ t___ n_ a_________ z________ Y- z-b-r- t-b- n- a-t-b-s-i-̆ z-p-n-s-. --------------------------------------- YA zaberu tebe na avtobusniy̆ zupyntsi.

Savjeti za učenje stranih jezika

Uvijek je mukotrpno učiti novi jezik. Izgovor, gramatička pravila i vokabular iziskuju mnogo discipline. Međutim, postoje različiti trikovi koji olakšavaju učenje! Kao prvo, važno je pozitivno razmišljati. Veselite se novom jeziku i novim iskustvima! Teoretski je svejedno čime ćete započeti. Izaberite jednu temu koja Vas posebno zanima. Korisno je najprije koncentrirati se na slušanje i govorenje. Zatim čitajte i pišite. Otkrijte sustav koji najbolje odgovara Vašoj svakodnevici. Kod pridjeva možete uvijek naučiti antonime u isto vrijeme. Ili pak u svom stanu ovjesite plakate s vokabularom. U autu ili prilikom vježbanja možete učiti iz audiopodataka. Prekinite učenje ako Vam je određena tema preteška. Napravite stanku ili učite nešto drugo! Tako nikada nećete izgubiti volju za novim jezikom. Rješavanje križaljki na novom jeziku je zabavno. Filmovi na stranom jeziku pružaju raznovrsnost. Čitanjem novina na stranom jeziku učite puno o zemlji i ljudima. Na internetu ima mnogo vježbi koje mogu zamijeniti one iz Vaših udžbenika. I nađite prijatelje koji također vole učiti jezike. Nikad nemojte zasebno učiti nove sadržaje, već uvijek u kontekstu! Sve redovito ponavljajte! Na taj način Vaš mozak može dobro zapamtiti gradivo. Oni kojima je teorije dosta trebali bi spakirati svoje kofere! Jer nigdje se ne uči tako učinkovito kao među izvornim govornicima. Možete voditi dnevnik o svojim iskustvima na svom putovanju. Najvažnije je ipak: Nikad nemojte odustati!
Dali si znao?
Korejski govori oko 75 miliona ljudi. Oni naravno žive prije svega u Sjevernoj i Južnoj Koreji. I u Kini i Japanu ima korejskih manjina. Znanost nije još sasvim sigurno utvrdila kojoj jezičnoj porodici korejski pripada. Da ja Koreja podijeljena primjećuje se i u jeziku obiju zemalja. Južna Koreja preuzima, na primjer, puno riječi iz engleskog. Sjeverni Korejci često ne razumiju te riječi. Standardni jezici obiju zemalja orijentiraju se na pojedinačni dijalekt glavnih gradova. Sljedeća posebnost korejskog jezika je njegova točnost. Jezik, na primjer, ukazuje kakve odnose govornici imaju jedan prema drugom. Ima puno oblika za izražavanje učtivosti i puno raznih oblika za rođake. Korejsko pismo je slovno pismo. Pojedina slova se obuhvataju kao slogovi u imaginarnim kvadratima. Posebno su zanimljivi suglasnici koji svojim oblikom funkcioniraju kao slike. Oni pokazuju koji položaj pri izgovoru imaju usta, jezik, nepce i resica.