Zbirka izraza

hr Sređivanje potrepština   »   ro A face comisioane

51 [pedeset i jedan]

Sređivanje potrepština

Sređivanje potrepština

51 [cincizeci şi unu]

A face comisioane

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski rumunjski igra Više
Hoću u knjižnicu. Vreau--- -erg -a ---------ă. Vreau să merg la bibliotecă. V-e-u s- m-r- l- b-b-i-t-c-. ---------------------------- Vreau să merg la bibliotecă. 0
Hoću u knjižaru. Vre-u-s- m--g-l- ----ăr-e. Vreau să merg la librărie. V-e-u s- m-r- l- l-b-ă-i-. -------------------------- Vreau să merg la librărie. 0
Hoću do kioska. V-e-u -- -e-- -a-chi--c. Vreau să merg la chioşc. V-e-u s- m-r- l- c-i-ş-. ------------------------ Vreau să merg la chioşc. 0
Hoću posuditi knjigu. V-e----ă î---umut-- --r-e. Vreau să împrumut o carte. V-e-u s- î-p-u-u- o c-r-e- -------------------------- Vreau să împrumut o carte. 0
Hoću kupiti knjigu. V--a-------mp---- ca--e. Vreau să cumpăr o carte. V-e-u s- c-m-ă- o c-r-e- ------------------------ Vreau să cumpăr o carte. 0
Hoću kupiti novine. Vr--u să--u---r un --ar. Vreau să cumpăr un ziar. V-e-u s- c-m-ă- u- z-a-. ------------------------ Vreau să cumpăr un ziar. 0
Hoću u knjižnicu da posudim knjigu. V-e-u--ă mer- la--i----tec- ca ----m---m-t-o cart-. Vreau să merg la bibliotecă ca să împrumut o carte. V-e-u s- m-r- l- b-b-i-t-c- c- s- î-p-u-u- o c-r-e- --------------------------------------------------- Vreau să merg la bibliotecă ca să împrumut o carte. 0
Hoću u knjižaru da kupim knjigu. Vre-u--- --rg ---l-br---e ---să c-m-ă- o ca--e. Vreau să merg la librărie ca să cumpăr o carte. V-e-u s- m-r- l- l-b-ă-i- c- s- c-m-ă- o c-r-e- ----------------------------------------------- Vreau să merg la librărie ca să cumpăr o carte. 0
Hoću ići do kioska da kupim novine. V--au-s--m----la---ioşc----s--cum-ă- un---a-. Vreau să merg la chioşc ca să cumpăr un ziar. V-e-u s- m-r- l- c-i-ş- c- s- c-m-ă- u- z-a-. --------------------------------------------- Vreau să merg la chioşc ca să cumpăr un ziar. 0
Hoću kod optičara. V--a--s---e-g l---------n. Vreau să merg la optician. V-e-u s- m-r- l- o-t-c-a-. -------------------------- Vreau să merg la optician. 0
Hoću u supermarket. V-e-u -- --r--la s-per-ark-t. Vreau să merg la supermarket. V-e-u s- m-r- l- s-p-r-a-k-t- ----------------------------- Vreau să merg la supermarket. 0
Hoću kod pekara. V--a- -- me-- -- -r----. Vreau să merg la brutar. V-e-u s- m-r- l- b-u-a-. ------------------------ Vreau să merg la brutar. 0
Hoću kupiti naočale. V-e-u-s- c-mp---- p-r--he-de----e-ar-. Vreau să cumpăr o pereche de ochelari. V-e-u s- c-m-ă- o p-r-c-e d- o-h-l-r-. -------------------------------------- Vreau să cumpăr o pereche de ochelari. 0
Hoću kupiti voće i povrće. Vr-au -- -u-pă------te -i--e-u--. Vreau să cumpăr fructe şi legume. V-e-u s- c-m-ă- f-u-t- ş- l-g-m-. --------------------------------- Vreau să cumpăr fructe şi legume. 0
Hoću kupiti žemlje i kruh. V-e-u-s- --mpăr--hi-----i ---n-. Vreau să cumpăr chifle şi pâine. V-e-u s- c-m-ă- c-i-l- ş- p-i-e- -------------------------------- Vreau să cumpăr chifle şi pâine. 0
Hoću do optičara da kupim naočale. V-e-- să-m--- ------i--a--ca--- î-i c-m--r-o pe----e--e -----ar-. Vreau să merg la optician ca să îmi cumpăr o pereche de ochelari. V-e-u s- m-r- l- o-t-c-a- c- s- î-i c-m-ă- o p-r-c-e d- o-h-l-r-. ----------------------------------------------------------------- Vreau să merg la optician ca să îmi cumpăr o pereche de ochelari. 0
Hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. V-ea-s- -e---la --p-r-a--et ca să---m-ăr-f----- şi-l--ume. Vrea să merg la supermarket ca să cumpăr fructe şi legume. V-e- s- m-r- l- s-p-r-a-k-t c- s- c-m-ă- f-u-t- ş- l-g-m-. ---------------------------------------------------------- Vrea să merg la supermarket ca să cumpăr fructe şi legume. 0
Hoću do pekara da kupim žemlje i kruh. V-----ă-mer--l--b-u--r----c----- chi--e-şi-pâ-n-. Vrea să merg la brutar să cumpăr chifle şi pâine. V-e- s- m-r- l- b-u-a- s- c-m-ă- c-i-l- ş- p-i-e- ------------------------------------------------- Vrea să merg la brutar să cumpăr chifle şi pâine. 0

Manjinski jezici u Europi

U Europi se govori mnogo različitih jezika. Većina njih spada u indoeuropske jezike. Osim velikih nacionalnih jezika postoji još mnogo malih jezika. To su jezici nacionalnih manjina. Manjinski jezici razlikuju se od službenih jezika. Međutim, to nisu dijalekti. Manjinski jezici nisu jezici imigranata. Manjinski jezici su uvijek etnički određeni. To znači da su to jezici određenih etničkih skupina. U Europi postoje manjinski jezici u skoro svakoj zemlji. U Europskoj uniji postoji oko 40 jezika. Neki se manjinski jezici govore samo u jednoj zemlji. Tu, primjerice, spada lužičkosrspki jezik u Njemačkoj. Romski se, s druge strane, govori u mnogim europskim zemljama. Manjinski jezici imaju poseban status. Pošto se govore samo u relativno malim skupinama. Te skupine si ne mogu priuštiti izgradnju vlastitih škola. Također im je teško objavljivati vlastitu literaturu. Tako mnogim manjinskim jezicima prijeti izumiranje. Europska unija želi zaštiti manjinske jezike. Budući da je svaki jezik važan dio neke kulture ili identiteta. Neki narodi nemaju svoju zemlju te postoje samo kao manjina. Postoji puno programa i projekata koji su namijenjeni poticanju njihovog jezika. Na taj se način želi očuvati kultura manjih etničkih skupina. No ipak će neki manjinski jezici uskoro nestati. Među njima je i livski jezik koji se govori u jednoj od latvijskih pokrajina. Ostalo je oko 20 izvornih govornika livijskog jezika. Time je livijski najmanji europski jezik...
Dali si znao?
Urdu spada u porodicu indoiranskih jezika. Govori se u Pakistanu i u nekoliko indijskih saveznih država. Urdu je materinskii jezik oko 60 milijuna ljudi. U Pakistanu je to nacionalni jezik. I u Indiji je priznat kao jedan od 22 službena jezika zemlje. Urdu je u uskom srodstvu s hindu jezikom. Zapravo su oba jezika samo dva sociolekta hindustanskog jezika. On je nastao početkom 13. stoljeća u sjevernoj Indiji iz različitih jezika. Urdu i Hindu se danas smatraju kao dva jezika naovisna jedan od drugog. Govornici ovih jezika se, međutim, bez problema međusobno razumiju. Ono što se jasno razlikuje su znakovni sistemi. Urdu koristi jednu varijantu perzijsko-arapske abecede a hindu ne. Kao književni jezik je urdu od izuzetnog značaja. Koristi se često i u velikim filmskim produkcijama. Učite urdu jer je to ključ za kulturu južne Azije!