И---- -- от----в -ибл---ек-т-.
И____ д_ о____ в б____________
И-к-м д- о-и-а в б-б-и-т-к-т-.
------------------------------
Искам да отида в библиотеката. 0 Iska---a o-ida-v b-b-i-t-ka--.I____ d_ o____ v b____________I-k-m d- o-i-a v b-b-i-t-k-t-.------------------------------Iskam da otida v bibliotekata.
Ис-ам -- -ти-а----ни----ицата.
И____ д_ о____ в к____________
И-к-м д- о-и-а в к-и-а-н-ц-т-.
------------------------------
Искам да отида в книжарницата. 0 I--a- -a---ida-v -ni-h-rni---ta.I____ d_ o____ v k______________I-k-m d- o-i-a v k-i-h-r-i-s-t-.--------------------------------Iskam da otida v knizharnitsata.
Ис-ам--а---ид- ---иб-иотеката- -а -а-за-----д-- книга.
И____ д_ о____ в б____________ з_ д_ з____ е___ к_____
И-к-м д- о-и-а в б-б-и-т-к-т-, з- д- з-е-а е-н- к-и-а-
------------------------------------------------------
Искам да отида в библиотеката, за да заема една книга. 0 I-k-m da--tid--- --bl-o--kata,-za-d- -ae-- -edn--kni--.I____ d_ o____ v b____________ z_ d_ z____ y____ k_____I-k-m d- o-i-a v b-b-i-t-k-t-, z- d- z-e-a y-d-a k-i-a--------------------------------------------------------Iskam da otida v bibliotekata, za da zaema yedna kniga.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Hoću u knjižnicu da posudim knjigu.
Искам да отида в библиотеката, за да заема една книга.
Iskam da otida v bibliotekata, za da zaema yedna kniga.
Искам-да о---а в книжа-н-----, -а--- к-п--е--а книга.
И____ д_ о____ в к____________ з_ д_ к___ е___ к_____
И-к-м д- о-и-а в к-и-а-н-ц-т-, з- д- к-п- е-н- к-и-а-
-----------------------------------------------------
Искам да отида в книжарницата, за да купя една книга. 0 I--a- -a oti-- - kn-zh--n----t-- -- d--k---a -e--a-kn--a.I____ d_ o____ v k______________ z_ d_ k____ y____ k_____I-k-m d- o-i-a v k-i-h-r-i-s-t-, z- d- k-p-a y-d-a k-i-a----------------------------------------------------------Iskam da otida v knizharnitsata, za da kupya yedna kniga.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Hoću u knjižaru da kupim knjigu.
Искам да отида в книжарницата, за да купя една книга.
Iskam da otida v knizharnitsata, za da kupya yedna kniga.
Иск-м--а отид--в--пти-ни--м-г--и-.
И____ д_ о____ в о_______ м_______
И-к-м д- о-и-а в о-т-ч-и- м-г-з-н-
----------------------------------
Искам да отида в оптичния магазин. 0 I--a---- --ida v-o-t-c-niy--ma-a--n.I____ d_ o____ v o_________ m_______I-k-m d- o-i-a v o-t-c-n-y- m-g-z-n-------------------------------------Iskam da otida v optichniya magazin.
Ис--- ----т--а в с----м--ке-а.
И____ д_ о____ в с____________
И-к-м д- о-и-а в с-п-р-а-к-т-.
------------------------------
Искам да отида в супермаркета. 0 I---- -----i-a-- -----ma--e-a.I____ d_ o____ v s____________I-k-m d- o-i-a v s-p-r-a-k-t-.------------------------------Iskam da otida v supermarketa.
И--а-------пя плод-ве - -е--н--ц-.
И____ д_ к___ п______ и з_________
И-к-м д- к-п- п-о-о-е и з-л-н-у-и-
----------------------------------
Искам да купя плодове и зеленчуци. 0 Iska- -a kup-- pl---ve -----en--ut-i.I____ d_ k____ p______ i z___________I-k-m d- k-p-a p-o-o-e i z-l-n-h-t-i--------------------------------------Iskam da kupya plodove i zelenchutsi.
Ис-а- -- к-п-----бч-та-и--л-б.
И____ д_ к___ х_______ и х____
И-к-м д- к-п- х-е-ч-т- и х-я-.
------------------------------
Искам да купя хлебчета и хляб. 0 I---m----kup-- khleb-h-t----kh--ab.I____ d_ k____ k_________ i k______I-k-m d- k-p-a k-l-b-h-t- i k-l-a-.-----------------------------------Iskam da kupya khlebcheta i khlyab.
Иска- да-о-ид- --с--е-м--ке-а---- -а---п---л--о-- ------н-у-и.
И____ д_ о____ в с____________ з_ д_ к___ п______ и з_________
И-к-м д- о-и-а в с-п-р-а-к-т-, з- д- к-п- п-о-о-е и з-л-н-у-и-
--------------------------------------------------------------
Искам да отида в супермаркета, за да купя плодове и зеленчуци. 0 Is-a- -- ----- ---up-rm-rketa, ---da ku-y- pl--o-e i-z-lenchu-si.I____ d_ o____ v s____________ z_ d_ k____ p______ i z___________I-k-m d- o-i-a v s-p-r-a-k-t-, z- d- k-p-a p-o-o-e i z-l-n-h-t-i------------------------------------------------------------------Iskam da otida v supermarketa, za da kupya plodove i zelenchutsi.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Hoću do supermarketa da kupim voće i povrće.
Искам да отида в супермаркета, за да купя плодове и зеленчуци.
Iskam da otida v supermarketa, za da kupya plodove i zelenchutsi.
U Europi se govori mnogo različitih jezika.
Većina njih spada u indoeuropske jezike.
Osim velikih nacionalnih jezika postoji još mnogo malih jezika.
To su jezici nacionalnih manjina.
Manjinski jezici razlikuju se od službenih jezika.
Međutim, to nisu dijalekti.
Manjinski jezici nisu jezici imigranata.
Manjinski jezici su uvijek etnički određeni.
To znači da su to jezici određenih etničkih skupina.
U Europi postoje manjinski jezici u skoro svakoj zemlji.
U Europskoj uniji postoji oko 40 jezika.
Neki se manjinski jezici govore samo u jednoj zemlji.
Tu, primjerice, spada lužičkosrspki jezik u Njemačkoj.
Romski se, s druge strane, govori u mnogim europskim zemljama.
Manjinski jezici imaju poseban status.
Pošto se govore samo u relativno malim skupinama.
Te skupine si ne mogu priuštiti izgradnju vlastitih škola.
Također im je teško objavljivati vlastitu literaturu.
Tako mnogim manjinskim jezicima prijeti izumiranje.
Europska unija želi zaštiti manjinske jezike.
Budući da je svaki jezik važan dio neke kulture ili identiteta.
Neki narodi nemaju svoju zemlju te postoje samo kao manjina.
Postoji puno programa i projekata koji su namijenjeni poticanju njihovog jezika.
Na taj se način želi očuvati kultura manjih etničkih skupina.
No ipak će neki manjinski jezici uskoro nestati.
Među njima je i livski jezik koji se govori u jednoj od latvijskih pokrajina.
Ostalo je oko 20 izvornih govornika livijskog jezika.
Time je livijski najmanji europski jezik...
Dali si znao?
Urdu spada u porodicu indoiranskih jezika.
Govori se u Pakistanu i u nekoliko indijskih saveznih država.
Urdu je materinskii jezik oko 60 milijuna ljudi.
U Pakistanu je to nacionalni jezik.
I u Indiji je priznat kao jedan od 22 službena jezika zemlje.
Urdu je u uskom srodstvu s hindu jezikom.
Zapravo su oba jezika samo dva sociolekta hindustanskog jezika.
On je nastao početkom 13. stoljeća u sjevernoj Indiji iz različitih jezika.
Urdu i Hindu se danas smatraju kao dva jezika naovisna jedan od drugog.
Govornici ovih jezika se, međutim, bez problema međusobno razumiju.
Ono što se jasno razlikuje su znakovni sistemi.
Urdu koristi jednu varijantu perzijsko-arapske abecede a hindu ne.
Kao književni jezik je urdu od izuzetnog značaja.
Koristi se često i u velikim filmskim produkcijama.
Učite urdu jer je to ključ za kulturu južne Azije!