Zbirka izraza

hr U robnoj kući   »   nn I butikken

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

U robnoj kući

52 [femtito / to og femti]

I butikken

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
Idemo li u jednu robnu kuću? S--l--i g--til--ut--ken? S___ v_ g_ t__ b________ S-a- v- g- t-l b-t-k-e-? ------------------------ Skal vi gå til butikken? 0
Moram obaviti kupnju. E--m--g--re--okre-in-k---. E_ m_ g____ n____ i_______ E- m- g-e-e n-k-e i-n-j-p- -------------------------- Eg må gjere nokre innkjøp. 0
Hoću puno toga kupiti. Eg-v------d-e---k-e. E_ v__ h_____ m_____ E- v-l h-n-l- m-k-e- -------------------- Eg vil handle mykje. 0
Gdje su uredski artikli? Kva- -r---ntor--k-n-? K___ e_ k____________ K-a- e- k-n-o-s-k-n-? --------------------- Kvar er kontorsakene? 0
Trebam omotnice i papir za pisma. E- tr--g ---v-l-tt----g----v-a---. E_ t____ k__________ o_ b_________ E- t-e-g k-n-o-u-t-r o- b-e-p-p-r- ---------------------------------- Eg treng konvoluttar og brevpapir. 0
Trebam kemijske i flomastere. E- tr-ng ---e---nar--g-tu---r. E_ t____ k_________ o_ t______ E- t-e-g k-l-p-n-a- o- t-s-a-. ------------------------------ Eg treng kulepennar og tusjar. 0
Gdje je namještaj? K-a---r--------? K___ e_ m_______ K-a- e- m-b-a-e- ---------------- Kvar er møblane? 0
Trebam ormar i komodu. Eg-t-e-- -it s--- o- ei- kom---e. E_ t____ e__ s___ o_ e__ k_______ E- t-e-g e-t s-å- o- e-n k-m-o-e- --------------------------------- Eg treng eit skåp og ein kommode. 0
Trebam pisaći stol i police. Eg --e-g -it s-rivebor---g-e----ll-. E_ t____ e__ s_________ o_ e_ h_____ E- t-e-g e-t s-r-v-b-r- o- e- h-l-e- ------------------------------------ Eg treng eit skrivebord og ei hylle. 0
Gdje su igračke? K--r-er le--e-e? K___ e_ l_______ K-a- e- l-i-e-e- ---------------- Kvar er leikene? 0
Trebam lutku i medvjedića. E- --e----- -ok-e-og -in-bam-e. E_ t____ e_ d____ o_ e__ b_____ E- t-e-g e- d-k-e o- e-n b-m-e- ------------------------------- Eg treng ei dokke og ein bamse. 0
Trebam nogometnu loptu i šah. E--treng--i- -ot--l- og -it s---k-pel. E_ t____ e__ f______ o_ e__ s_________ E- t-e-g e-n f-t-a-l o- e-t s-a-k-p-l- -------------------------------------- Eg treng ein fotball og eit sjakkspel. 0
Gdje je alat? K--- er------ø--t? K___ e_ v_________ K-a- e- v-r-t-y-t- ------------------ Kvar er verktøyet? 0
Trebam čekić i kliješta. E- -re-g---n h--------e- tong. E_ t____ e__ h____ o_ e_ t____ E- t-e-g e-n h-m-r o- e- t-n-. ------------------------------ Eg treng ein hamar og ei tong. 0
Trebam bušilicu i odvijač. E- --eng--in ----og --n---r---ek-ar. E_ t____ e__ b__ o_ e__ s___________ E- t-e-g e-n b-r o- e-n s-r-t-e-k-r- ------------------------------------ Eg treng ein bor og ein skrutrekkar. 0
Gdje je nakit? Kv-r-er-s-----? K___ e_ s______ K-a- e- s-y-k-? --------------- Kvar er smykka? 0
Trebam lančić i narukvicu. E--tre-- ----hal-k---e--g e---a----nd. E_ t____ e__ h________ o_ e__ a_______ E- t-e-g e-t h-l-k-e-e o- e-t a-m-a-d- -------------------------------------- Eg treng eit halskjede og eit armband. 0
Trebam prsten i naušnice. E--tr-ng e-----n- -g--yr--ob--r. E_ t____ e__ r___ o_ ø__________ E- t-e-g e-n r-n- o- ø-r-d-b-a-. -------------------------------- Eg treng ein ring og øyredobbar. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + nynorsk (1-100) MP3 nynorsk (1-100)
Video nije pronađen!

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti kvocijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, primjerice, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Također bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Također imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičnim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polutka mozga. To područje kontrolira jezične procese. K tomu žene koriste obje polutke pri obradi jezika. Njihove dvije polutke mozga također bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezične obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti učinkovitije obrađivati jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena ovisi i o hormonima. Drugi pak kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Budući da se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobivaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje diljem svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Dali si znao?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 milijuna ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tomu je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju. Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!