Zbirka izraza

hr Dijelovi tijela   »   sv Kroppsdelar

58 [pedeset i osam]

Dijelovi tijela

Dijelovi tijela

58 [femtioåtta]

Kroppsdelar

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski švedski igra Više
Crtam muškarca. Jag---t-r--n--a-. J__ r____ e_ m___ J-g r-t-r e- m-n- ----------------- Jag ritar en man. 0
Prvo glavu. Fö-s- h-v--et. F____ h_______ F-r-t h-v-d-t- -------------- Först huvudet. 0
Muškarac nosi šešir. M--nen --r-en--at-. M_____ b__ e_ h____ M-n-e- b-r e- h-t-. ------------------- Mannen bär en hatt. 0
Kosa se ne vidi. Hå-et-ser man -nte. H____ s__ m__ i____ H-r-t s-r m-n i-t-. ------------------- Håret ser man inte. 0
Uši se također ne vide. Ö--n-n ----m-n ---e --l---. Ö_____ s__ m__ i___ h______ Ö-o-e- s-r m-n i-t- h-l-e-. --------------------------- Öronen ser man inte heller. 0
Leđa se također ne vide. R-gge- s---m-n i--e-h-----. R_____ s__ m__ i___ h______ R-g-e- s-r m-n i-t- h-l-e-. --------------------------- Ryggen ser man inte heller. 0
Crtam oči i usta. J-- rita- -gone--o-----nne-. J__ r____ ö_____ o__ m______ J-g r-t-r ö-o-e- o-h m-n-e-. ---------------------------- Jag ritar ögonen och munnen. 0
Muškarac pleše i smije se. M-n-en-d--sar-och-skr-tta-. M_____ d_____ o__ s________ M-n-e- d-n-a- o-h s-r-t-a-. --------------------------- Mannen dansar och skrattar. 0
Muškarac ima dug nos. M-nn-n---- e- lång-n--a. M_____ h__ e_ l___ n____ M-n-e- h-r e- l-n- n-s-. ------------------------ Mannen har en lång näsa. 0
On nosi štap u rukama. Han ----en--ä-p-i h-n---. H__ h__ e_ k___ i h______ H-n h-r e- k-p- i h-n-e-. ------------------------- Han har en käpp i handen. 0
On nosi i šal oko vrata. Ha---ar-oc-s- en -ja- r-------se-. H__ h__ o____ e_ s___ r___ h______ H-n h-r o-k-å e- s-a- r-n- h-l-e-. ---------------------------------- Han har också en sjal runt halsen. 0
Zima je i hladno je. D-t är-vin-e--och det--r-k-l-t. D__ ä_ v_____ o__ d__ ä_ k_____ D-t ä- v-n-e- o-h d-t ä- k-l-t- ------------------------------- Det är vinter och det är kallt. 0
Ruke su jake. A--a------ --a-----. A______ ä_ k________ A-m-r-a ä- k-a-t-g-. -------------------- Armarna är kraftiga. 0
Noge su također jake. Be--n -r-också-k--f-ig-. B____ ä_ o____ k________ B-n-n ä- o-k-å k-a-t-g-. ------------------------ Benen är också kraftiga. 0
Muškarac je od snijega. Ma-ne- -r a--snö. M_____ ä_ a_ s___ M-n-e- ä- a- s-ö- ----------------- Mannen är av snö. 0
On ne nosi hlače i kaput. H----ar--nga -yx-r-o---i-ge--ö-erro--. H__ h__ i___ b____ o__ i____ ö________ H-n h-r i-g- b-x-r o-h i-g-n ö-e-r-c-. -------------------------------------- Han har inga byxor och ingen överrock. 0
Ali mušakarac se ne smrzava. M-- -a---n-fry--r ---e. M__ m_____ f_____ i____ M-n m-n-e- f-y-e- i-t-. ----------------------- Men mannen fryser inte. 0
On je snjegović. Ha--är--n ----ubbe. H__ ä_ e_ s________ H-n ä- e- s-ö-u-b-. ------------------- Han är en snögubbe. 0

Jezik naših predaka

Moderne jezike mogu analizirati lingvisti. Pritom koriste različite metode. Međutim, kako su govorili ljudi prije više tisuća godina? Puno je teže odgovoriti na to pitanje. Znanstvenici se svejedno time bave godinama. Žele istražiti kako se prije govorilo. Pritom pokušavaju rekonstruirati stare jezične oblike. Američki znanstvenici su upravo došli do zanimljivog otkrića. Analizirali su preko 2.000 jezika. Pritom su posebice ispitivali rečenično ustrojstvo. Rezultati njihovog istraživanja bili su jako zanimljivi. Gotovo polovica jezika je imala S-O-G red riječi u rečenici. To znači da je vrijedio princip subjekt-objekt-glagol. Više od 700 jezika slijedi S-G-O model. I oko 160 jezika funkcionira po sistemu G-S-O. G-O-S model se koristi u oko 40 jezika. 120 jezika imaju mješovite oblike. S druge strane O-G-S i O-S-G su znantno rjeđi sistemi. Dakle, većina ispitanih jezika koristi S-O-G princip. Tu, primjerice, spadaju perzijski, japanski i turski jezik. Većina živih jezika slijedi S-G-O model. Danas u indoeuropskoj porodici jezika prevladava to rečenično ustrojstvo. Istraživači smatraju da se prije govorilo po S-O-G modelu. Na tom su se sistemu temeljili svi jezici. Međutim, tada su se jezici razgranali. Još uvijek se ne zna kako se to desilo. Promjena rečeničnog ustrojstva je morala imati neki razlog. Budući da u evoluciji nadvlada samo ono što ima prednosti...