Zbirka izraza

hr nešto obrazložiti 2   »   sv motivera något 2

76 [sedamdeset i šest]

nešto obrazložiti 2

nešto obrazložiti 2

76 [sjuttiosex]

motivera något 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski švedski igra Više
Zašto nisi došao / došla? V--fö---o--d- --te? V_____ k__ d_ i____ V-r-ö- k-m d- i-t-? ------------------- Varför kom du inte? 0
Bio / bila sam bolestan / bolesna. Jag va- sj--. J__ v__ s____ J-g v-r s-u-. ------------- Jag var sjuk. 0
Nisam došao / došla jer sam bio bolestan / bila bolesna. J-- -o----te---ö--j-g -a--s-u-. J__ k__ i____ f__ j__ v__ s____ J-g k-m i-t-, f-r j-g v-r s-u-. ------------------------------- Jag kom inte, för jag var sjuk. 0
Zašto ona nije došla? V----r k---h---in-e? V_____ k__ h__ i____ V-r-ö- k-m h-n i-t-? -------------------- Varför kom hon inte? 0
Bila je umorna. Ho- v-r-t----. H__ v__ t_____ H-n v-r t-ö-t- -------------- Hon var trött. 0
Ona nije došla jer je bila umorna. Hon kom -n--,-f-r --n-v-- t----. H__ k__ i____ f__ h__ v__ t_____ H-n k-m i-t-, f-r h-n v-r t-ö-t- -------------------------------- Hon kom inte, för hon var trött. 0
Zašto on nije došao? V---ör-k-m-han i-t-? V_____ k__ h__ i____ V-r-ö- k-m h-n i-t-? -------------------- Varför kom han inte? 0
Nije imao volje. H-- h-d- inge- lu-t. H__ h___ i____ l____ H-n h-d- i-g-n l-s-. -------------------- Han hade ingen lust. 0
On nije došao jer nije imao volje. H-n--o- -nte- -f--r-om -a- -n-e h--e--u--. H__ k__ i____ e_______ h__ i___ h___ l____ H-n k-m i-t-, e-t-r-o- h-n i-t- h-d- l-s-. ------------------------------------------ Han kom inte, eftersom han inte hade lust. 0
Zašto vi niste došli? V--för ko- ----nte? V_____ k__ n_ i____ V-r-ö- k-m n- i-t-? ------------------- Varför kom ni inte? 0
Naš auto je pokvaren. Vår -i---r--ras-g. V__ b__ ä_ t______ V-r b-l ä- t-a-i-. ------------------ Vår bil är trasig. 0
Nismo došli jer je naš auto pokvaren. Vi ko- i-t---eft-r-o- v------ ä---r-s--. V_ k__ i____ e_______ v__ b__ ä_ t______ V- k-m i-t-, e-t-r-o- v-r b-l ä- t-a-i-. ---------------------------------------- Vi kom inte, eftersom vår bil är trasig. 0
Zašto ljudi nisu došli? V--------m----- -än--sk-rna? V_____ k__ i___ m___________ V-r-ö- k-m i-t- m-n-i-k-r-a- ---------------------------- Varför kom inte människorna? 0
Propustili su vlak. De--i---d--tå--t. D_ m______ t_____ D- m-s-a-e t-g-t- ----------------- De missade tåget. 0
Nisu došli jer su propustili vlak. D- kom-int-, --r--e-mi-s--e tå-et. D_ k__ i____ f__ d_ m______ t_____ D- k-m i-t-, f-r d- m-s-a-e t-g-t- ---------------------------------- De kom inte, för de missade tåget. 0
Zašto nisi došao / došla? V--fö- k-m--u in--? V_____ k__ d_ i____ V-r-ö- k-m d- i-t-? ------------------- Varför kom du inte? 0
Nisam smio / smjela. J-- f-c--i---. J__ f___ i____ J-g f-c- i-t-. -------------- Jag fick inte. 0
Nisam došao / došla jer nisam smio / smjela. Ja- k-m ----------a-- -ag -nte-fic-. J__ k__ i____ f__ a__ j__ i___ f____ J-g k-m i-t-, f-r a-t j-g i-t- f-c-. ------------------------------------ Jag kom inte, för att jag inte fick. 0

Starosjedilački jezici Amerike

U Americi se govori mnogo različitih jezika. Engleski je najvažniji jezik sjeverne Amerike. U južnoj Americi prevladavaju španjolski i portugalski. Svi ti jezici su u Ameriku došli iz Europe. Tamo su se prije kolonizacije govorili drugi jezici. Ti jezici su nazvani starosjedilačkim jezicima Amerike. Do dan-danas još nisu temeljito istraženi. Raznovrsnost tih jezika je golema. Procjenjuje se da u sjevernoj Americi postoji oko 60 porodica jezika. U južnoj Americi bi ih čak moglo biti i do 150. K tome postoje još mnogi izolirani jezici. Svi ti jezici su jako različiti. Imaju vrlo malo zajedničkih struktura. Stoga je teško klasificirati jezike. Razlog njihove različitosti leži u povijesti Amerike. Amerika je bila naseljavana u nekoliko faza. Prvi ljudi su došli u Ameriku prije više od 10.000 godina. Svaki narod je na kontinent donio svoj jezik. Međutim, starosjedilački jezici najviše sliče azijskim jezicima. Situacija starih jezika Amerike nije svugdje ista. Mnogi indijanski jezici još se uvijek koriste u južnoj Americi. Jezike kao g uarani ili q uechua govore milijuni ljudi. U sjevernoj Americi je mnogo jezika gotovo izumrlo. Kultura sjevernoameričkih Indijanaca bila je dugo ugnjetavana. Zbog toga je nestalo puno jezika. Ali u posljednjih nekoliko desetljeća ponovno raste interes za njih. Postoji mnogo programa koji žele njegovati i zaštiti jezike. Znači, mogli bi imati budućnost...