Knjiga fraza

bs Ćaskanje 2   »   sl Kratek pogovor 2

21 [dvadeset i jedan]

Ćaskanje 2

Ćaskanje 2

21 [enaindvajset]

Kratek pogovor 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovenački Igra Više
Odakle ste? Od-o---r-h-j-te? O____ p_________ O-k-d p-i-a-a-e- ---------------- Odkod prihajate? 0
Iz Bazela. I- B-sl-. I_ B_____ I- B-s-a- --------- Iz Basla. 0
Bazel je u Švicarskoj. B-se- j----Š-ici. B____ j_ v Š_____ B-s-l j- v Š-i-i- ----------------- Basel je v Švici. 0
Mogu li Vam predstaviti gospodina Milera? A-i---- sm-m p--dsta-iti gosp--a Müll--j-? A__ v__ s___ p__________ g______ M________ A-i v-m s-e- p-e-s-a-i-i g-s-o-a M-l-e-j-? ------------------------------------------ Ali vam smem predstaviti gospoda Müllerja? 0
On je stranac. O- j-----e-. O_ j_ t_____ O- j- t-j-c- ------------ On je tujec. 0
On govori više jezika. O- -o---i v-č-j-z-kov. O_ g_____ v__ j_______ O- g-v-r- v-č j-z-k-v- ---------------------- On govori več jezikov. 0
Jeste li prvi put ovdje? A-i--t- p------uka-? A__ s__ p____ t_____ A-i s-e p-v-č t-k-j- -------------------- Ali ste prvič tukaj? 0
Ne, bio / bila sam već ovdje prošle godine. Ne, --l-s-- tuka- ž- l---. N__ b__ s__ t____ ž_ l____ N-, b-l s-m t-k-j ž- l-n-. -------------------------- Ne, bil sem tukaj že lani. 0
Ali samo jednu sedmicu. Ve-d-r--amo en--ed-n. V_____ s___ e_ t_____ V-n-a- s-m- e- t-d-n- --------------------- Vendar samo en teden. 0
Kako Vam se dopada kod nas? Kak- vam -e---e---ri-n-s? K___ v__ j_ v___ p__ n___ K-k- v-m j- v-e- p-i n-s- ------------------------- Kako vam je všeč pri nas? 0
Vrlo dobro. Ljudi su dragi. Z-lo.-L----- -- prij-z-i. Z____ L_____ s_ p________ Z-l-. L-u-j- s- p-i-a-n-. ------------------------- Zelo. Ljudje so prijazni. 0
I krajolik mi se također dopada. In--o-ra--na -i-j- tu---vš--. I_ p________ m_ j_ t___ v____ I- p-k-a-i-a m- j- t-d- v-e-. ----------------------------- In pokrajina mi je tudi všeč. 0
Šta ste po zanimanju? Kaj -te-p-------cu? K__ s__ p_ p_______ K-j s-e p- p-k-i-u- ------------------- Kaj ste po poklicu? 0
Ja sam prevodilac. S-- -re---a-ec. S__ p__________ S-m p-e-a-a-e-. --------------- Sem prevajalec. 0
Ja prevodim knjige. P--v--am k--ig-. P_______ k______ P-e-a-a- k-j-g-. ---------------- Prevajam knjige. 0
Jeste li sami ovdje? St- s--- ---a-? S__ s___ t_____ S-e s-m- t-k-j- --------------- Ste sami tukaj? 0
Ne, moja supruga / moj suprug je također ovdje. N---z -ano ----u---že---- --ž. N__ z m___ j_ t___ ž___ / m___ N-, z m-n- j- t-d- ž-n- / m-ž- ------------------------------ Ne, z mano je tudi žena / mož. 0
А tamo su moje dvoje djece. In--a---t- --a----a -troka. I_ t__ s__ o__ m___ o______ I- t-m s-a o-a m-j- o-r-k-. --------------------------- In tam sta oba moja otroka. 0

Romanski jezici

700 miliona ljudi su izvorni govornici nekog od romanskih jezika. Time romanska gurpa jezika spada u najvažnije jezike u svijetu. Romanski jezici spadaju u indoevropsku porodicu jezika. Svi romanski jezici potječu od latinskog. To znači da su potomci jezika Rima. Osnova svih romanskih jezika bio je vulgarni latinski jezik. Pod tim se podrazumijeva govorni jezik kasnog antičkog doba. Vulgarni latinski jezik se raširio Evropom romanskim osvajanjima. Iz njega su se zatim razvili romanski jezici i dijalekti. Sam latinski je naprotiv italski jezik. Ukupno postoji oko 15 romanskih jezika. Teško je odrediti tačan broj. Često je nejasno da li se tu ubrajaju i zasebni jezici ili samo dijalekti. Neki romanski jezici su u međuvremenu izumrli. Međutim, na romanskoj osnovi su također nastali novi jezici. To su kreolski jezici. Danas je španlski najveći romanski jezik u svijetu. On spada u svjetske jezik s više od 380 miliona govornika. Naučnicima su romanski jezici jako zanimljivi. Budući da je povijest te jezičke grupe dobro dokumentirana. Latinski ili romanski spisi postoje već 2.500 godina. Jezikoslovci pomoću njih ispituju nastanak pojedinih jezika. Na taj način mogu istražiti pravila po kojima se razvija jezik. Mnoga od ovih rezultata mogu se primijeniti na druge jezike. Gramatika romanskih jezika je slično građena. Međutim, najviše sličnosti je u vokabularu tih jezika. Ukoliko čovjek govori romanski jezik, lako će naučiti drugi. Hvala ti, latinski!
Da li ste to znali?
Japanski jezik spada sigurno u najfascinantnije jezike. Naročito je pismo za puno ljudi interesantno. Sastoji se od kineskih znakova i dva slogovna pisma. Za japanski su takođe karakteristični mnogi dijalekti. Oni se djelimice znatno razlikuju između sebe. Može se desiti da se dva govornika iz različitih područja ne razumiju. Japanski posjeduje melodični akcent. Kada se neka riječ želi naglasiti, ne govori se znači glasnije. Mijenja se visina tonova. Oko 130 miliona ljudi govori japanski. Većina njih, naravno, živi u Japanu. Međutim, i u Brazilu i Sjevernoj Americi ima velikih grupa govornika japanskog jezika. To su potomci japanskih iseljenika. Pravih govornika japanskog kao drugog jezika ima relativno malo. Ali upravo to bi nas trebalo motivirati da naučimo ovaj uzbudljivi jezik!