Knjiga fraza

bs Ćaskanje 2   »   be Гутарка 2

21 [dvadeset i jedan]

Ćaskanje 2

Ćaskanje 2

21 [дваццаць адзін]

21 [dvatstsats’ adzіn]

Гутарка 2

Gutarka 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Odakle ste? Ад-ул- --? А_____ В__ А-к-л- В-? ---------- Адкуль Вы? 0
Ad-ul’---? A_____ V__ A-k-l- V-? ---------- Adkul’ Vy?
Iz Bazela. З-Б---ля. З Б______ З Б-з-л-. --------- З Базэля. 0
Z --ze--a. Z B_______ Z B-z-l-a- ---------- Z Bazelya.
Bazel je u Švicarskoj. Б--эл----ахо-зі--а-ў -в-йца--і. Б_____ з__________ ў Ш_________ Б-з-л- з-а-о-з-ц-а ў Ш-е-ц-р-і- ------------------------------- Базэль знаходзіцца ў Швейцарыі. 0
Baz----zn-k-o-zі-st-- u S-v---sar-і. B_____ z_____________ u S___________ B-z-l- z-a-h-d-і-s-s- u S-v-y-s-r-і- ------------------------------------ Bazel’ znakhodzіtstsa u Shveytsaryі.
Mogu li Vam predstaviti gospodina Milera? Д-зв--ьц---аз-а---ць --с-са спада-----юл-ра-. Д________ п_________ В__ с_ с_______ М_______ Д-з-о-ь-е п-з-а-м-ц- В-с с- с-а-а-о- М-л-р-м- --------------------------------------------- Дазвольце пазнаёміць Вас са спадаром Мюлерам. 0
D-zv---ts- ---n----t-’--a-----s-ad--o- M----r--. D_________ p__________ V__ s_ s_______ M________ D-z-o-’-s- p-z-a-m-t-’ V-s s- s-a-a-o- M-u-e-a-. ------------------------------------------------ Dazvol’tse paznaemіts’ Vas sa spadarom Myuleram.
On je stranac. Ён--нш-----ц. Ё_ і_________ Ё- і-ш-з-м-ц- ------------- Ён іншаземец. 0
E- -n-ha-e-et-. E_ і___________ E- і-s-a-e-e-s- --------------- En іnshazemets.
On govori više jezika. Ё- р-зм-ўля- -а ---ал--іх-м---х. Ё_ р________ н_ н________ м_____ Ё- р-з-а-л-е н- н-к-л-к-х м-в-х- -------------------------------- Ён размаўляе на некалькіх мовах. 0
E--razm-u---ye ----e-al---------a--. E_ r__________ n_ n_________ m______ E- r-z-a-l-a-e n- n-k-l-k-k- m-v-k-. ------------------------------------ En razmaulyaye na nekal’kіkh movakh.
Jeste li prvi put ovdje? Вы-ўпе-ш-ню-т-т? В_ ў_______ т___ В- ў-е-ш-н- т-т- ---------------- Вы ўпершыню тут? 0
V- -p-------u-tu-? V_ u_________ t___ V- u-e-s-y-y- t-t- ------------------ Vy upershynyu tut?
Ne, bio / bila sam već ovdje prošle godine. Н-- я -ж---ыў----ыла-ту---ета--. Н__ я ў__ б__ / б___ т__ л______ Н-, я ў-о б-ў / б-л- т-т л-т-с-. -------------------------------- Не, я ўжо быў / была тут летась. 0
Ne, -a uz-o -yu ----la --- leta--. N__ y_ u___ b__ / b___ t__ l______ N-, y- u-h- b-u / b-l- t-t l-t-s-. ---------------------------------- Ne, ya uzho byu / byla tut letas’.
Ali samo jednu sedmicu. Ал- ------ ---ін---дз-н-. А__ т_____ а____ т_______ А-е т-л-к- а-з-н т-д-е-ь- ------------------------- Але толькі адзін тыдзень. 0
Al--tol-kі a-zіn -ydz-n-. A__ t_____ a____ t_______ A-e t-l-k- a-z-n t-d-e-’- ------------------------- Ale tol’kі adzіn tydzen’.
Kako Vam se dopada kod nas? Я---ам - н-- -----ае-ц-? Я_ В__ у н__ п__________ Я- В-м у н-с п-д-б-е-ц-? ------------------------ Як Вам у нас падабаецца? 0
Ya- V-m u---s----ab-e--t-a? Y__ V__ u n__ p____________ Y-k V-m u n-s p-d-b-e-s-s-? --------------------------- Yak Vam u nas padabaetstsa?
Vrlo dobro. Ljudi su dragi. Ве-ьмі п-----е-ца--Ту- д----- лю---. В_____ п__________ Т__ д_____ л_____ В-л-м- п-д-б-е-ц-. Т-т д-б-ы- л-д-і- ------------------------------------ Вельмі падабаецца. Тут добрыя людзі. 0
V--’-- -ad---et-t-a.--ut ------- -y---і. V_____ p____________ T__ d______ l______ V-l-m- p-d-b-e-s-s-. T-t d-b-y-a l-u-z-. ---------------------------------------- Vel’mі padabaetstsa. Tut dobryya lyudzі.
I krajolik mi se također dopada. І---ы-о-а--н- -а--а-- --да--ец-а. І п______ м__ т______ п__________ І п-ы-о-а м-е т-к-а-а п-д-б-е-ц-. --------------------------------- І прырода мне таксама падабаецца. 0
І--r--o---m-e tak---a -ad--a-ts-s-. І p______ m__ t______ p____________ І p-y-o-a m-e t-k-a-a p-d-b-e-s-s-. ----------------------------------- І pryroda mne taksama padabaetstsa.
Šta ste po zanimanju? К-м--ы пр--у-це? К__ В_ п________ К-м В- п-а-у-ц-? ---------------- Кім Вы працуеце? 0
Kіm V--p--ts--t-e? K__ V_ p__________ K-m V- p-a-s-e-s-? ------------------ Kіm Vy pratsuetse?
Ja sam prevodilac. Я-п--акл--ч--. Я п___________ Я п-р-к-а-ч-к- -------------- Я перакладчык. 0
Y- -e-a-ladc-y-. Y_ p____________ Y- p-r-k-a-c-y-. ---------------- Ya perakladchyk.
Ja prevodim knjige. Я -е--к--д-- --іг-. Я п_________ к_____ Я п-р-к-а-а- к-і-і- ------------------- Я перакладаю кнігі. 0
Y- ---a-l--ayu-k-іgі. Y_ p__________ k_____ Y- p-r-k-a-a-u k-і-і- --------------------- Ya perakladayu knіgі.
Jeste li sami ovdje? Вы т-т-а--і-? В_ т__ а_____ В- т-т а-з-н- ------------- Вы тут адзін? 0
V------adzіn? V_ t__ a_____ V- t-t a-z-n- ------------- Vy tut adzіn?
Ne, moja supruga / moj suprug je također ovdje. Не- мая-жо-к- / мой---ж -а-с-м- ---. Н__ м__ ж____ / м__ м__ т______ т___ Н-, м-я ж-н-а / м-й м-ж т-к-а-а т-т- ------------------------------------ Не, мая жонка / мой муж таксама тут. 0
Ne,-m-ya--ho--a ---o----z--t-k-a-a---t. N__ m___ z_____ / m__ m___ t______ t___ N-, m-y- z-o-k- / m-y m-z- t-k-a-a t-t- --------------------------------------- Ne, maya zhonka / moy muzh taksama tut.
А tamo su moje dvoje djece. А --- -в-е---іх-----ей. А т__ д___ м___ д______ А т-м д-о- м-і- д-я-е-. ----------------------- А там двое маіх дзяцей. 0
A--a---v-e-ma-kh --ya--ey. A t__ d___ m____ d________ A t-m d-o- m-і-h d-y-t-e-. -------------------------- A tam dvoe maіkh dzyatsey.

Romanski jezici

700 miliona ljudi su izvorni govornici nekog od romanskih jezika. Time romanska gurpa jezika spada u najvažnije jezike u svijetu. Romanski jezici spadaju u indoevropsku porodicu jezika. Svi romanski jezici potječu od latinskog. To znači da su potomci jezika Rima. Osnova svih romanskih jezika bio je vulgarni latinski jezik. Pod tim se podrazumijeva govorni jezik kasnog antičkog doba. Vulgarni latinski jezik se raširio Evropom romanskim osvajanjima. Iz njega su se zatim razvili romanski jezici i dijalekti. Sam latinski je naprotiv italski jezik. Ukupno postoji oko 15 romanskih jezika. Teško je odrediti tačan broj. Često je nejasno da li se tu ubrajaju i zasebni jezici ili samo dijalekti. Neki romanski jezici su u međuvremenu izumrli. Međutim, na romanskoj osnovi su također nastali novi jezici. To su kreolski jezici. Danas je španlski najveći romanski jezik u svijetu. On spada u svjetske jezik s više od 380 miliona govornika. Naučnicima su romanski jezici jako zanimljivi. Budući da je povijest te jezičke grupe dobro dokumentirana. Latinski ili romanski spisi postoje već 2.500 godina. Jezikoslovci pomoću njih ispituju nastanak pojedinih jezika. Na taj način mogu istražiti pravila po kojima se razvija jezik. Mnoga od ovih rezultata mogu se primijeniti na druge jezike. Gramatika romanskih jezika je slično građena. Međutim, najviše sličnosti je u vokabularu tih jezika. Ukoliko čovjek govori romanski jezik, lako će naučiti drugi. Hvala ti, latinski!
Da li ste to znali?
Japanski jezik spada sigurno u najfascinantnije jezike. Naročito je pismo za puno ljudi interesantno. Sastoji se od kineskih znakova i dva slogovna pisma. Za japanski su takođe karakteristični mnogi dijalekti. Oni se djelimice znatno razlikuju između sebe. Može se desiti da se dva govornika iz različitih područja ne razumiju. Japanski posjeduje melodični akcent. Kada se neka riječ želi naglasiti, ne govori se znači glasnije. Mijenja se visina tonova. Oko 130 miliona ljudi govori japanski. Većina njih, naravno, živi u Japanu. Međutim, i u Brazilu i Sjevernoj Americi ima velikih grupa govornika japanskog jezika. To su potomci japanskih iseljenika. Pravih govornika japanskog kao drugog jezika ima relativno malo. Ali upravo to bi nas trebalo motivirati da naučimo ovaj uzbudljivi jezik!