Knjiga fraza

bs Ćaskanje 1   »   sl Kratek pogovor 1

20 [dvadeset]

Ćaskanje 1

Ćaskanje 1

20 [dvajset]

Kratek pogovor 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovenački Igra Više
Raskomotite se! N-me--ite -e u-o-no! Namestite se udobno! N-m-s-i-e s- u-o-n-! -------------------- Namestite se udobno! 0
Osjećajte se kao kod kuće! P-----te -e --- dom-! Počutite se kot doma! P-č-t-t- s- k-t d-m-! --------------------- Počutite se kot doma! 0
Šta želite piti? K-- ---te--il-? Kaj boste pili? K-j b-s-e p-l-? --------------- Kaj boste pili? 0
Volite li muziku? L-u------la--o? Ljubite glasbo? L-u-i-e g-a-b-? --------------- Ljubite glasbo? 0
Ja volim klasičnu muziku. I--- r-d--lasi-no-glas--. Imam rad klasično glasbo. I-a- r-d k-a-i-n- g-a-b-. ------------------------- Imam rad klasično glasbo. 0
Ovdje su moji CD-ovi. T---- s- ---- -D-j-. Tukaj so moji CD-ji. T-k-j s- m-j- C---i- -------------------- Tukaj so moji CD-ji. 0
Svirate li neki instrument? Ig-a---------še---n--r---n-? Igrate na kakšen instrument? I-r-t- n- k-k-e- i-s-r-m-n-? ---------------------------- Igrate na kakšen instrument? 0
Ovdje je moja gitara. T-ka---e --ja -it-r-. Tukaj je moja kitara. T-k-j j- m-j- k-t-r-. --------------------- Tukaj je moja kitara. 0
Pjevate li rado? R-di---je-e? Radi pojete? R-d- p-j-t-? ------------ Radi pojete? 0
Imate li djece? Im-t- otr-ke? Imate otroke? I-a-e o-r-k-? ------------- Imate otroke? 0
Imate li psa? I-a-e-psa? Imate psa? I-a-e p-a- ---------- Imate psa? 0
Imate li mačku? I-at--mač--? Imate mačko? I-a-e m-č-o- ------------ Imate mačko? 0
Ovdje su moje knjige. Tukaj-so---j- knjige. Tukaj so moje knjige. T-k-j s- m-j- k-j-g-. --------------------- Tukaj so moje knjige. 0
Upravo čitam ovu knjigu. R-----a----r-m--o-k--i-o. Ravnokar berem to knjigo. R-v-o-a- b-r-m t- k-j-g-. ------------------------- Ravnokar berem to knjigo. 0
Šta rado čitate? K-- -adi---re-e? Kaj radi berete? K-j r-d- b-r-t-? ---------------- Kaj radi berete? 0
Idete li rado na koncert? R-d---o-----na k--c---e? Radi hodite na koncerte? R-d- h-d-t- n- k-n-e-t-? ------------------------ Radi hodite na koncerte? 0
Idete li rado u pozorište? R-d- -odite v --ed---šče? Radi hodite v gledališče? R-d- h-d-t- v g-e-a-i-č-? ------------------------- Radi hodite v gledališče? 0
Idete li rado u operu? R----h-d------op--o? Radi hodite v opero? R-d- h-d-t- v o-e-o- -------------------- Radi hodite v opero? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Maternji jezik? Očinski jezik!

Od koga ste kao dijete učili jezik? Sigurno ćete sad reći: Od majke! To misli većina ljudi na svijetu. Pojam maternjeg jezika prisutan je u gotovo svih naroda. Poznaju ga i Englezi i Kinezi. Možda zbog toga što majka provodi više vremena s djecom. Novija istraživanja dolaze naime do drugačijih rezultata. Ona pokazuju da je naš jezik najčešće jezik naših očeva. Istraživači su ispitivali nasljedstva i jezike pomiješanih naroda. Kod takvih naroda roditelji su bili različitog kulturnog porijekla. Ti narodi nastali su prije više tisuća godina. Razlog tome su bile velike seobe naroda. Nasljeđe tih pomiješanih naroda se genetički analiziralo. Potom se ono uporedilo s jezikom naroda. Većina naroda govori jezikom svojih muških predaka. Drugim riječima, jezik zemlje pripada Y-hromosomu. Muškarci su, dakle, svoj jezik donijeli u strane zemlje. A žene tamo su novi jezik preuzele od muškaraca. Međutim, i dan-danas očevi imaju veliki utjecaj na naš jezik. Jer se bebe pri učenju usmjeravaju na jezik svojih očeva. Očevi znatno manje pričaju sa svojom djecom. Muška rečenična struktura je takođe jednostavnija od ženske. Stoga je jezik očeva pogodniji za bebe. On ih ne opterećuje i stoga je lakši za usvajanje. Zato djeca kad pričaju radije oponašaju oca nego mamu. Kasnije naš jezik više oblikuje majčin vokabular nego očev. Time na naš jezik utječu i majka i otac. Stoga bi se maternji jezik trebao zvati roditeljski jezik!
Da li ste to znali?
Italijanski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Italijanski je maternji jezik za oko 70 miliona ljudi. Većina njih živi u Italiji. Ali italijanski se razumije i u Sloveniji i Hrvatskoj. Kolonijalnom politikom jezik se prije proširio do Afrike. U Libiji, Somaliji i Eritreji i danas puno starijih ljudi razumije italijanski. I brojni iseljenici donose ovaj jezik u novu domovinu. Prije svega u Južnoj Americi ima puno zajednicа koje govore italijanski. Tamo se često italijanski pomiješao sa španskim pa su se stvorili novi jezici. Posebnost italijanskog je puno različitih dijalekata. Neki naučnici govore pri tome čak o posebnim jezicima. Pravopis italijanskog nije težak, on se oslanja na izgovor. Za mnoge je italijanski najljepši jezik na svijetu! Možda i zato što je to jezik muzike, dizajna i kulinarstva?