Knjiga fraza

bs Osjećaji   »   sl Čustva

56 [pedeset i šest]

Osjećaji

Osjećaji

56 [šestinpetdeset]

Čustva

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovenački Igra Više
Biti raspoložen Už-v--i U______ U-i-a-i ------- Uživati 0
Raspoloženi smo. M--už-vam- --e--mam- p-i--------/---dv---Me-----uži---a---e ----- -----t-o). M_ u______ (__ i____ p_________ / M____ (______ u______ (__ i____ p_________ M- u-i-a-o (-e i-a-o p-i-e-n-)- / M-d-a (-e-v-) u-i-a-a (-e i-a-a p-i-e-n-)- ---------------------------------------------------------------------------- Mi uživamo (se imamo prijetno). / Midva (Medve) uživava (se imava prijetno). 0
Nismo raspoloženi. Ne----va-o (u--v---). N_ u______ (_________ N- u-i-a-o (-ž-v-v-)- --------------------- Ne uživamo (uživava). 0
Bojati se b-t--se b___ s_ b-t- s- ------- bati se 0
Ja se bojim. B---- -e. B____ s__ B-j-m s-. --------- Bojim se. 0
Ja se ne bojim. N- ---i- s-. N_ b____ s__ N- b-j-m s-. ------------ Ne bojim se. 0
Imati vremena i--ti-č-s i____ č__ i-e-i č-s --------- imeti čas 0
On ima vremena. O---ma-č--. O_ i__ č___ O- i-a č-s- ----------- On ima čas. 0
On nema vremena. O- -i-- --sa. O_ n___ č____ O- n-m- č-s-. ------------- On nima časa. 0
Dosađivati se do-g-časit- se d__________ s_ d-l-o-a-i-i s- -------------- dolgočasiti se 0
Ona se dosađuje. O-- -e--olgo--si. ----j -- d--g-a-.) O__ s_ d_________ (____ j_ d________ O-a s- d-l-o-a-i- (-j-j j- d-l-č-s-) ------------------------------------ Ona se dolgočasi. (Njej je dolgčas.) 0
Ona se ne dosađuje. On--------d--go-a----(N-----i --l-čas-) O__ s_ n_ d_________ (____ n_ d________ O-a s- n- d-l-o-a-i- (-j-j n- d-l-č-s-) --------------------------------------- Ona se ne dolgočasi. (Njej ni dolgčas.) 0
Biti gladan biti-lačen b___ l____ b-t- l-č-n ---------- biti lačen 0
Jeste li gladni? Ali s-e -----? A__ s__ l_____ A-i s-e l-č-i- -------------- Ali ste lačni? 0
Vi niste gladni? A-- -iste---č--? A__ n____ l_____ A-i n-s-e l-č-i- ---------------- Ali niste lačni? 0
Biti žedan bi---že--n b___ ž____ b-t- ž-j-n ---------- biti žejen 0
Oni su žedni. V- s-e-ž-j--- (V--s-e --jn--) V_ s__ ž_____ (__ s__ ž______ V- s-e ž-j-i- (-e s-e ž-j-e-) ----------------------------- Vi ste žejni. (Ve ste žejne.) 0
Oni nisu žedni. V----st- -----. --- ---t----jne.) V_ n____ ž_____ (__ n____ ž______ V- n-s-e ž-j-i- (-e n-s-e ž-j-e-) --------------------------------- Vi niste žejni. (Ve niste žejne.) 0

Tajni jezici

Uz pomoć jezika drugima želimo izraziti svoje misli i osjećaje. Razumijevanje je, dakle, najbitnija svrha jezika. No ponekad ljudi ne žele da ih svi razumiju. Stoga izmisle tajne jezike. Ljudi su stoljećima fascinirani tajnim jezicima. Julije Cezar je, na primjer, imao svoj vlastiti tajni jezik. Slao je kodirane poruke u sva područja svog carstva. Njegovi neprijatelji nisu mogli čitati kodirane poruke. Tajni jezici predstavljaju zaštićenu komunikaciju. Od drugih se razlikujemo po tajnim jezicima. To je znak da pripadamo ekskluzivnoj grupi. Postoje razni razlozi zašto se koriste tajni jezici. Ljubavnici neprekidno šalju kodirana pisma jedno drugom. Određene poslovne grupe takođe imaju svoj vlastiti jezik. Tako postoje jezici za mađioničare, lopove i poslovne ljude. Međutim, najčešće se tajni jezici koriste u političke svrhe. Tajni jezici se razvijaju u skoro svakom ratu. Vojska i tajne službe imaju stručnjake za tajne jezike. Nauka koja proučava kodiranje naziva se kriptologija. Moderni kodovi se temelje na složenim matematičkim formulama. Njih je jako teško dešifrirati. Bez kodiranih jezika naš život više ne bi bio zamisliv. Kodirani podaci se danas koriste svugdje. Kreditne kartice i e-mailovi – sve funkcionira preko kodova. Djeci su posebno zanimljivi tajni jezici. Obožavaju sa svojim prijateljima izmjenjivati tajne poruke. Tajni jezici čak pogoduju razvoju djece... Potiču kreativnost i osjećaj za jezik!