Knjiga fraza

bs nešto obrazložiti 3   »   fi perustella jotakin 3

77 [sedamdeset i sedam]

nešto obrazložiti 3

nešto obrazložiti 3

77 [seitsemänkymmentäseitsemän]

perustella jotakin 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski finski Igra Više
Zašto ne jedete tortu? Mi--i--t-e-s----a----? Miksi ette syö kakkua? M-k-i e-t- s-ö k-k-u-? ---------------------- Miksi ette syö kakkua? 0
Ja moram smršati. M--u--tä-tyy laih--t--a. Minun täytyy laihduttaa. M-n-n t-y-y- l-i-d-t-a-. ------------------------ Minun täytyy laihduttaa. 0
Ja je ne jedem, jer moram smršati. En s-ö -itä,----------un-t-yt-y -a-h-u---a. En syö sitä, koska minun täytyy laihduttaa. E- s-ö s-t-, k-s-a m-n-n t-y-y- l-i-d-t-a-. ------------------------------------------- En syö sitä, koska minun täytyy laihduttaa. 0
Zašto ne pijete pivo? Mi-s---t-e-j-o--u-t--o--t-a? Miksi ette juo tuota olutta? M-k-i e-t- j-o t-o-a o-u-t-? ---------------------------- Miksi ette juo tuota olutta? 0
Ja moram još voziti. M-n-n -ä-----vi-lä ---a. Minun täytyy vielä ajaa. M-n-n t-y-y- v-e-ä a-a-. ------------------------ Minun täytyy vielä ajaa. 0
Ja ga ne pijem, jer još moram voziti. Min- -n j-o--i--,-k---a min------t----ielä a---. Minä en juo sitä, koska minun täytyy vielä ajaa. M-n- e- j-o s-t-, k-s-a m-n-n t-y-y- v-e-ä a-a-. ------------------------------------------------ Minä en juo sitä, koska minun täytyy vielä ajaa. 0
Zašto ne piješ kafu? M-k---e- --o---o---kahv-a? Miksi et juo tuota kahvia? M-k-i e- j-o t-o-a k-h-i-? -------------------------- Miksi et juo tuota kahvia? 0
Hladna je. Se-on----mää. Se on kylmää. S- o- k-l-ä-. ------------- Se on kylmää. 0
Ja je ne pijem, jer je hladna. M--ä--- -u- --tä- k-ska se--- k--mää. Minä en juo sitä, koska se on kylmää. M-n- e- j-o s-t-, k-s-a s- o- k-l-ä-. ------------------------------------- Minä en juo sitä, koska se on kylmää. 0
Zašto ne piješ čaj? Mi-si------o-tu-t-----tä? Miksi et juo tuota teetä? M-k-i e- j-o t-o-a t-e-ä- ------------------------- Miksi et juo tuota teetä? 0
Nemam šećera. Minu--a ei-o-- --k-r--. Minulla ei ole sokeria. M-n-l-a e- o-e s-k-r-a- ----------------------- Minulla ei ole sokeria. 0
Ja ga ne pijem, jer nemam šećera. En--u- s-t-- ---------ull- ei-----s----i-. En juo sitä, koska minulla ei ole sokeria. E- j-o s-t-, k-s-a m-n-l-a e- o-e s-k-r-a- ------------------------------------------ En juo sitä, koska minulla ei ole sokeria. 0
Zašto ne jedete supu? Miksi et-- s-ö tuot- -e-tt--? Miksi ette syö tuota keittoa? M-k-i e-t- s-ö t-o-a k-i-t-a- ----------------------------- Miksi ette syö tuota keittoa? 0
Ja je nisam naručio / naručila. Mi-ä---------n-- sitä. Minä en tilannut sitä. M-n- e- t-l-n-u- s-t-. ---------------------- Minä en tilannut sitä. 0
Ja je ne jedem, jer je nisam naručio / naručila. Minä-e--s-ö ---ä--ko----e- ----n----s--ä. Minä en syö sitä, koska en tilannut sitä. M-n- e- s-ö s-t-, k-s-a e- t-l-n-u- s-t-. ----------------------------------------- Minä en syö sitä, koska en tilannut sitä. 0
Zašto ne jedete meso? Mik-i-e-te-s-ö-----a --haa? Miksi ette syö tuota lihaa? M-k-i e-t- s-ö t-o-a l-h-a- --------------------------- Miksi ette syö tuota lihaa? 0
Ja sam vegeterijanac. M--- -------s-is-yöj-. Minä olen kasvissyöjä. M-n- o-e- k-s-i-s-ö-ä- ---------------------- Minä olen kasvissyöjä. 0
Ja ga ne jedem, jer sam vegeterijanac. Mi-ä-e- sy- si-ä--kosk--ol-- ka-v-------. Minä en syö sitä, koska olen kasvissyöjä. M-n- e- s-ö s-t-, k-s-a o-e- k-s-i-s-ö-ä- ----------------------------------------- Minä en syö sitä, koska olen kasvissyöjä. 0

Gestiuliranje pomaže kod učenja vokabulara

Kad učimo vokabular, naš mozak je jako zaposlen. Mora pohraniti svaku novu riječ. Mozgu se pri učenju može i pomoći. To se postiže gestikuliranjem. Gestikuliranje pomaže našem pamćenju. Bolje pamtimo riječi ako pritom koristimo gestikulaciju. To je jasno dokazano istraživanjem. Istraživači su ispitanicima dali da nauče vokabular. Te riječi zapravo nisu postojale. Pripadale su umjetnom jeziku. Ispitanici su neke riječi bile prenesene gestikuliranjem. To znači da ispitanici nisu samo slušali ili čitali riječi. Ispitanici su koristeći geste takođe i oponašali značenje riječi. Za vrijeme učenja im se mjerila moždana aktivnost. Pritom su istraživači došli do zanimljivog otkrića. Kod učenja riječi uz geste bilo je aktivno više područja mozga. Uz aktivnosti u centru za govor izmjerena je i senzomotorička aktivnost. Ta dodatna moždana aktivnost utječe na naše pamćenje. Učenje uz gestikuliranje uzrokuje formiranje složenih mreža. Te mreže pohranjuju novu riječ na više mjesta u mozgu. Na taj način se vokabular može učinkovitije obraditi. Kad ih želimo koristiti, naš mozak ih brže pronalazi. Takođe se bolje pohranjuju. Važno je, međutim, da je gestikuliranje povezano s riječi. Naš mozak prepoznaje kad se riječ i gestikuliranje ne slažu. Nove spoznaje bi mogle dovesti do novih metoda podučavanja. Ljudi koji znaju malo o jezicima često uče sporo. Možda će učiti lakše ako riječi oponašaju fizički...