Knjiga fraza

bs Dijelovi tijela   »   fi Ruumiinosia

58 [pedeset i osam]

Dijelovi tijela

Dijelovi tijela

58 [viisikymmentäkahdeksan]

Ruumiinosia

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski finski Igra Više
Ja crtam muškarca. M-n---iirr-n---e-en. M___ p______ m______ M-n- p-i-r-n m-e-e-. -------------------- Minä piirrän miehen. 0
Prvo glavu. Ensin-p-än. E____ p____ E-s-n p-ä-. ----------- Ensin pään. 0
Muškarac nosi šešir. Mieh-ll- -n -at----ääs--. M_______ o_ h____ p______ M-e-e-l- o- h-t-u p-ä-s-. ------------------------- Miehellä on hattu päässä. 0
Kosa se ne vidi. H-uks-a-ei--äe. H______ e_ n___ H-u-s-a e- n-e- --------------- Hiuksia ei näe. 0
Uši se također ne vide. K--v-- e--my--kään nä-. K_____ e_ m_______ n___ K-r-i- e- m-ö-k-ä- n-e- ----------------------- Korvia ei myöskään näe. 0
Leđa se također ne vide. Se-kää -i -y-s-ä-n n-e. S_____ e_ m_______ n___ S-l-ä- e- m-ö-k-ä- n-e- ----------------------- Selkää ei myöskään näe. 0
Ja crtam oči i usta. Mi-- pi-r--- -i---t--- su-n. M___ p______ s_____ j_ s____ M-n- p-i-r-n s-l-ä- j- s-u-. ---------------------------- Minä piirrän silmät ja suun. 0
Muškarac pleše i smije se. M-e--t--s-i--ja-naura-. M___ t______ j_ n______ M-e- t-n-s-i j- n-u-a-. ----------------------- Mies tanssii ja nauraa. 0
Muškarac ima dug nos. M-eh--lä on p-tkä n-nä. M_______ o_ p____ n____ M-e-e-l- o- p-t-ä n-n-. ----------------------- Miehellä on pitkä nenä. 0
On nosi štap u rukama. H-nellä ---k--p- kädes-ä--. H______ o_ k____ k_________ H-n-l-ä o- k-p-i k-d-s-ä-n- --------------------------- Hänellä on keppi kädessään. 0
On također nosi šal oko vrata. H---llä-o----ö--k-u-ahu--- --ula----p---. H______ o_ m___ k_________ k_____ y______ H-n-l-ä o- m-ö- k-u-a-u-v- k-u-a- y-p-r-. ----------------------------------------- Hänellä on myös kaulahuivi kaulan ympäri. 0
Zima je i hladno je. On-talvi-ja on ---mä. O_ t____ j_ o_ k_____ O- t-l-i j- o- k-l-ä- --------------------- On talvi ja on kylmä. 0
Ruke su snažne. K--e- o-at--o-m-k--a-. K____ o___ v__________ K-d-t o-a- v-i-a-k-a-. ---------------------- Kädet ovat voimakkaat. 0
Noge su također snažne. J---t o-at -y-s-vo---kkaat. J____ o___ m___ v__________ J-l-t o-a- m-ö- v-i-a-k-a-. --------------------------- Jalat ovat myös voimakkaat. 0
Muškarac je od snijega. M-e- -n-l---sta. M___ o_ l_______ M-e- o- l-m-s-a- ---------------- Mies on lumesta. 0
On ne nosi hlače i kaput. H-n-llä--i --e --äll-ä- ho----- eikä---k--a. H______ e_ o__ p_______ h______ e___ t______ H-n-l-ä e- o-e p-ä-l-ä- h-u-u-a e-k- t-k-i-. -------------------------------------------- Hänellä ei ole päällään housuja eikä takkia. 0
Ali muškarac se ne smrzava. M-t-a --nellä -- -l- ky-mä. M____ h______ e_ o__ k_____ M-t-a h-n-l-ä e- o-e k-l-ä- --------------------------- Mutta hänellä ei ole kylmä. 0
On je snjegović. Hä--on--u----k-. H__ o_ l________ H-n o- l-m-u-k-. ---------------- Hän on lumiukko. 0

Jezik naših predaka

Moderne jezike mogu analizirati lingvisti. Pritom koriste različite metode. Međutim, kako su govorili ljudi prije više hiljada godina? Puno je teže odgovoriti na to pitanje. Naučnici se svejedno time bave godinama. Žele istražiti kako se prije govorilo. Pritom pokušavaju rekonstruirati stare jezičke oblike. Američki naučnici su upravo došli do zanimljivog otkrića. Analizirali su preko 2.000 jezika. Pritom su posebno ispitivali rečenično ustrojstvo. Rezultati njihovog istraživanja bili su jako zanimljivi. Gotovo polovina jezika je imala S-O-G red riječi u rečenici. To znači da je vrijedio princip subjekt-objekt-glagol. Više od 700 jezika slijedi S-G-O model. I oko 160 jezika funkcionira po sistemu G-S-O. G-O-S model se koristi u oko 40 jezika. 120 jezika imaju mješovite oblike. S druge strane O-G-S i O-S-G su znantno rjeđi sistemi. Dakle, većina ispitanih jezika koristi S-O-G princip. Tu, na primjer, spadaju perzijski, japanski i turski jezik. Većina živih jezika slijedi S-G-O model. Danas u indoevropskoj porodici jezika prevladava to rečenično ustrojstvo. Istraživači smatraju da se prije govorilo po S-O-G modelu. Na tom su se sistemu temeljili svi jezici. Međutim, tada su se jezici razgranali. Još uvijek se ne zna kako se to desilo. Promjena rečeničnog ustrojstva je morala imati neki razlog. Jer u evoluciji prevlada samo ono što ima prednosti...