Zbirka izraza

hr Raditi   »   hu Munka

55 [pedeset i pet]

Raditi

Raditi

55 [ötvenöt]

Munka

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski mađarski igra Više
Što ste po zanimanju? Mi-a fog-a-k-z-s-? M_ a f____________ M- a f-g-a-k-z-s-? ------------------ Mi a foglalkozása? 0
Moj muž je liječnik po zanimanju. A-f-rje----g-a----á-- o-v-s. A f_____ f___________ o_____ A f-r-e- f-g-a-k-z-s- o-v-s- ---------------------------- A férjem foglalkozása orvos. 0
Radim pola radnog vremena kao medicinska sestra. Én-----apot -ol-ozom---i-t--pol--ő. É_ f_______ d________ m___ á_______ É- f-l-a-o- d-l-o-o-, m-n- á-o-ó-ő- ----------------------------------- Én félnapot dolgozom, mint ápolónő. 0
Uskoro ćemo dobiti mirovinu. N-m-ok----ka---k--y-gdíja-. N________ k_____ n_________ N-m-o-á-a k-p-n- n-u-d-j-t- --------------------------- Nemsokára kapunk nyugdíjat. 0
Ali porezi su visoki. De az a-ó- -ag----. D_ a_ a___ m_______ D- a- a-ó- m-g-s-k- ------------------- De az adók magasak. 0
I zdravstveno osiguranje je skupo. És-a be--gbi----í----dr---. É_ a b______________ d_____ É- a b-t-g-i-t-s-t-s d-á-a- --------------------------- És a betegbiztosítás drága. 0
Što želiš jednom postati? M---k-r-z e-y-z-r-l-nni? / -i s---e-né- -enni? M_ a_____ e______ l_____ / M_ s________ l_____ M- a-a-s- e-y-z-r l-n-i- / M- s-e-e-n-l l-n-i- ---------------------------------------------- Mi akarsz egyszer lenni? / Mi szeretnél lenni? 0
Želim biti inženjer. M--nök -z-re-nék---nn-. M_____ s________ l_____ M-r-ö- s-e-e-n-k l-n-i- ----------------------- Mérnök szeretnék lenni. 0
Želim studirati na sveučilištu. A--e----e-e--ak--o- t--u--i. A_ e________ a_____ t_______ A- e-y-t-m-n a-a-o- t-n-l-i- ---------------------------- Az egyetemen akarok tanulni. 0
Ja sam pripravnik. Gy-ko-----v-g-ok. G________ v______ G-a-o-n-k v-g-o-. ----------------- Gyakornok vagyok. 0
Ne zarađujem puno. N-- ---e--k so-a-. N__ k______ s_____ N-m k-r-s-k s-k-t- ------------------ Nem keresek sokat. 0
Odrađujem pripravnički staž u inozemstvu. Kü-földö-----n-l-k -gy -z-kmai --a-o---tot. K________ c_______ e__ s______ g___________ K-l-ö-d-n c-i-á-o- e-y s-a-m-i g-a-o-l-t-t- ------------------------------------------- Külföldön csinálok egy szakmai gyakorlatot. 0
Ovo je moj šef. Ő --főn-k-m. Ő a f_______ Ő a f-n-k-m- ------------ Ő a főnököm. 0
Imam drage kolege. Kedves--ol--g--- va---k. K_____ k________ v______ K-d-e- k-l-é-á-m v-n-a-. ------------------------ Kedves kollégáim vannak. 0
U podne uvijek idemo u kantinu. Dé---n mi-d---a- -z-mi --ny-ába -eg-ünk. D_____ m_____ a_ ü____ k_______ m_______ D-l-e- m-n-i- a- ü-e-i k-n-h-b- m-g-ü-k- ---------------------------------------- Délben mindig az üzemi konyhába megyünk. 0
Tražim radno mjesto. Áll-st---r--e-. Á_____ k_______ Á-l-s- k-r-s-k- --------------- Állást keresek. 0
Ja sam već godinu dana nezaposlen / -a. Már egy -ve--unkan----l--va--ok. M__ e__ é__ m___________ v______ M-r e-y é-e m-n-a-é-k-l- v-g-o-. -------------------------------- Már egy éve munkanélküli vagyok. 0
U ovoj zemlji ima previše nezaposlenih. E-ben a- o-sz-gban-túl-s-k m------lk--i--a-. E____ a_ o________ t__ s__ m___________ v___ E-b-n a- o-s-á-b-n t-l s-k m-n-a-é-k-l- v-n- -------------------------------------------- Ebben az országban túl sok munkanélküli van. 0

Pamćenju je potreban jezik

Većina ljudi se sjeća svog prvog dana u školi. Međutim, ne sjećaju se više onog što se desilo prije. Svoje prve godine života se gotovo uopće ne sjećamo. Zašto je to tako? Zašto se ne možemo sjetiti onog što smo proživjeli kao bebe? Razlog tomu leži u našem razvoju. Jezik i pamćenje razvijaju se otprilike u isto vrijeme. Kako bismo se nečega mogli sjetiti potreban nam je jezik. Odnosno, potrebne su nam riječi za ono što smo proživjeli. Znanstvenici su proveli različita ispitivanja s djecom. Pritom su došli do zanimljivog otkrića. Čim djeca nauče govoriti, zaborave sve što se desilo prije toga. Početak jezika je ujedno i početak pamćenja. Djeca nauče jako puno u svoje prve tri godine. Svakoga dana doživljavaju nove stvari. U tim godinama dolaze također do mnogo važnih otkrića. Pa ipak sve to nestane. Psiholozi taj fenomen nazivaju infantilnom amnezijom. Ostaju samo one stvari za koje djeca imaju naziv. Autobiografsko pamćenje pohranjuje osobna iskustva. Ono funkcionira kao dnevnik. U njemu se sprema sve što je važno za naš život. Na taj način autobiografsko pamćenje oblikuje naš identitet. No njegov razvitak ovisi o usvajanju materinjeg jezika. Svoje pamćenje možemo jedino aktivirati svojim jezikom. Naravno da stvari koje smo doživjeli kao dijete nikad potpuno ne nestanu. One su pohranjene negdje u našem mozgu. Samo ih se više ne možemo sjetiti... - Zaista šteta, zar ne?