Zbirka izraza

hr Raditi   »   nn Arbeide

55 [pedeset i pet]

Raditi

Raditi

55 [femtifem]

Arbeide

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
Što ste po zanimanju? Kv--j--bar--u--e-? K__ j_____ d_ m___ K-a j-b-a- d- m-d- ------------------ Kva jobbar du med? 0
Moj muž je liječnik po zanimanju. Mannen-min er-l-g-. M_____ m__ e_ l____ M-n-e- m-n e- l-g-. ------------------- Mannen min er lege. 0
Radim pola radnog vremena kao medicinska sestra. Eg---bb----el----s-m--j----le-a-. E_ j_____ d_____ s__ s___________ E- j-b-a- d-l-i- s-m s-u-e-l-i-r- --------------------------------- Eg jobbar deltid som sjukepleiar. 0
Uskoro ćemo dobiti mirovinu. S-a---b-ir -i-----jon---ar. S____ b___ v_ p____________ S-a-t b-i- v- p-n-j-n-s-a-. --------------------------- Snart blir vi pensjonistar. 0
Ali porezi su visoki. Me--s-a--a-e-er h-ge. M__ s_______ e_ h____ M-n s-a-t-n- e- h-g-. --------------------- Men skattane er høge. 0
I zdravstveno osiguranje je skupo. Og helse---sik-------- --r. O_ h_______________ e_ d___ O- h-l-e-o-s-k-i-g- e- d-r- --------------------------- Og helseforsikringa er dyr. 0
Što želiš jednom postati? K-- har -- lys- --l å ---? K__ h__ d_ l___ t__ å b___ K-a h-r d- l-s- t-l å b-i- -------------------------- Kva har du lyst til å bli? 0
Želim biti inženjer. Eg-v-l --i-i--en-ør. E_ v__ b__ i________ E- v-l b-i i-g-n-ø-. -------------------- Eg vil bli ingeniør. 0
Želim studirati na sveučilištu. E- -i--st-d-r----d------r--t-t-t. E_ v__ s______ v__ u_____________ E- v-l s-u-e-e v-d u-i-e-s-t-t-t- --------------------------------- Eg vil studere ved universitetet. 0
Ja sam pripravnik. Eg--r p-akti---t. E_ e_ p__________ E- e- p-a-t-k-n-. ----------------- Eg er praktikant. 0
Ne zarađujem puno. E- -e-ar i-k-e m----. E_ t____ i____ m_____ E- t-n-r i-k-e m-k-e- --------------------- Eg tenar ikkje mykje. 0
Odrađujem pripravnički staž u inozemstvu. Eg tek---aks-- - u-la--et. E_ t__ p______ i u________ E- t-k p-a-s-s i u-l-n-e-. -------------------------- Eg tek praksis i utlandet. 0
Ovo je moj šef. Det-e--s--fe--m-n. D__ e_ s_____ m___ D-t e- s-e-e- m-n- ------------------ Det er sjefen min. 0
Imam drage kolege. Eg ha---y--el-g------eg-e-. E_ h__ h________ k_________ E- h-r h-g-e-e-e k-l-e-a-r- --------------------------- Eg har hyggelege kollegaer. 0
U podne uvijek idemo u kantinu. Vi et----s- --kant---. V_ e_ l____ i k_______ V- e- l-n-j i k-n-i-a- ---------------------- Vi et lunsj i kantina. 0
Tražim radno mjesto. Eg-s-r-et-er-a---i-. E_ s__ e____ a______ E- s-r e-t-r a-b-i-. -------------------- Eg ser etter arbeid. 0
Ja sam već godinu dana nezaposlen / -a. Eg h-r --r---r--i--l-u--- e--- år. E_ h__ v___ a__________ i e___ å__ E- h-r v-r- a-b-i-s-a-s i e-t- å-. ---------------------------------- Eg har vore arbeidslaus i eitt år. 0
U ovoj zemlji ima previše nezaposlenih. Her-i---n-e- -----t for----g--arb-i---edige. H__ i l_____ e_ d__ f__ m____ a_____________ H-r i l-n-e- e- d-t f-r m-n-e a-b-i-s-e-i-e- -------------------------------------------- Her i landet er det for mange arbeidsledige. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + nynorsk (1-100) MP3 nynorsk (1-100)
Video nije pronađen!

Pamćenju je potreban jezik

Većina ljudi se sjeća svog prvog dana u školi. Međutim, ne sjećaju se više onog što se desilo prije. Svoje prve godine života se gotovo uopće ne sjećamo. Zašto je to tako? Zašto se ne možemo sjetiti onog što smo proživjeli kao bebe? Razlog tomu leži u našem razvoju. Jezik i pamćenje razvijaju se otprilike u isto vrijeme. Kako bismo se nečega mogli sjetiti potreban nam je jezik. Odnosno, potrebne su nam riječi za ono što smo proživjeli. Znanstvenici su proveli različita ispitivanja s djecom. Pritom su došli do zanimljivog otkrića. Čim djeca nauče govoriti, zaborave sve što se desilo prije toga. Početak jezika je ujedno i početak pamćenja. Djeca nauče jako puno u svoje prve tri godine. Svakoga dana doživljavaju nove stvari. U tim godinama dolaze također do mnogo važnih otkrića. Pa ipak sve to nestane. Psiholozi taj fenomen nazivaju infantilnom amnezijom. Ostaju samo one stvari za koje djeca imaju naziv. Autobiografsko pamćenje pohranjuje osobna iskustva. Ono funkcionira kao dnevnik. U njemu se sprema sve što je važno za naš život. Na taj način autobiografsko pamćenje oblikuje naš identitet. No njegov razvitak ovisi o usvajanju materinjeg jezika. Svoje pamćenje možemo jedino aktivirati svojim jezikom. Naravno da stvari koje smo doživjeli kao dijete nikad potpuno ne nestanu. One su pohranjene negdje u našem mozgu. Samo ih se više ne možemo sjetiti... - Zaista šteta, zar ne?