Zbirka izraza

hr Raditi   »   no Jobbe

55 [pedeset i pet]

Raditi

Raditi

55 [femtifem]

Jobbe

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Što ste po zanimanju? Hv- job--r -e-- --d? H__ j_____ d___ m___ H-a j-b-e- d-r- m-d- -------------------- Hva jobber dere med? 0
Moj muž je liječnik po zanimanju. Mann----i--j-b--- s-m---g-. M_____ m__ j_____ s__ l____ M-n-e- m-n j-b-e- s-m l-g-. --------------------------- Mannen min jobber som lege. 0
Radim pola radnog vremena kao medicinska sestra. Jeg-job-e-----ti- s-m -y-epl-i--. J__ j_____ d_____ s__ s__________ J-g j-b-e- d-l-i- s-m s-k-p-e-e-. --------------------------------- Jeg jobber deltid som sykepleier. 0
Uskoro ćemo dobiti mirovinu. Sn-r- b--- -i-----j----t. S____ b___ v_ p__________ S-a-t b-i- v- p-n-j-n-r-. ------------------------- Snart blir vi pensjonert. 0
Ali porezi su visoki. Me- -k-t-e-e e- -ø-e. M__ s_______ e_ h____ M-n s-a-t-n- e- h-y-. --------------------- Men skattene er høye. 0
I zdravstveno osiguranje je skupo. O--h-l--f--s--r-ng-n e- --r. O_ h________________ e_ d___ O- h-l-e-o-s-k-i-g-n e- d-r- ---------------------------- Og helseforsikringen er dyr. 0
Što želiš jednom postati? H----a--d-----t t-- ---l-? H__ h__ d_ l___ t__ å b___ H-a h-r d- l-s- t-l å b-i- -------------------------- Hva har du lyst til å bli? 0
Želim biti inženjer. J-- -il-bli ing-niø-. J__ v__ b__ i________ J-g v-l b-i i-g-n-ø-. --------------------- Jeg vil bli ingeniør. 0
Želim studirati na sveučilištu. Jeg--i- ----ere---d -n---rsitet--. J__ v__ s______ v__ u_____________ J-g v-l s-u-e-e v-d u-i-e-s-t-t-t- ---------------------------------- Jeg vil studere ved universitetet. 0
Ja sam pripravnik. Jeg-er pr--t-k-nt. J__ e_ p__________ J-g e- p-a-t-k-n-. ------------------ Jeg er praktikant. 0
Ne zarađujem puno. Jeg ---n---ik-e----. J__ t_____ i___ m___ J-g t-e-e- i-k- m-e- -------------------- Jeg tjener ikke mye. 0
Odrađujem pripravnički staž u inozemstvu. J-- ta--pra-sis i ut-----t. J__ t__ p______ i u________ J-g t-r p-a-s-s i u-l-n-e-. --------------------------- Jeg tar praksis i utlandet. 0
Ovo je moj šef. De---r--je--n-mi-. D__ e_ s_____ m___ D-t e- s-e-e- m-n- ------------------ Det er sjefen min. 0
Imam drage kolege. Je- h-- hy-ge------o--egaer. J__ h__ h________ k_________ J-g h-r h-g-e-i-e k-l-e-a-r- ---------------------------- Jeg har hyggelige kollegaer. 0
U podne uvijek idemo u kantinu. V- ---s-- l-n-j----an--na. V_ s_____ l____ i k_______ V- s-i-e- l-n-j i k-n-i-a- -------------------------- Vi spiser lunsj i kantina. 0
Tražim radno mjesto. Jeg s--er--o--. J__ s____ j____ J-g s-k-r j-b-. --------------- Jeg søker jobb. 0
Ja sam već godinu dana nezaposlen / -a. Jeg -a- -ært a-bei-sl-di- - et- --. J__ h__ v___ a___________ i e__ å__ J-g h-r v-r- a-b-i-s-e-i- i e-t å-. ----------------------------------- Jeg har vært arbeidsledig i ett år. 0
U ovoj zemlji ima previše nezaposlenih. H-r --la---t-er d-t-f---m-ng- -r-e--sledige. H__ i l_____ e_ d__ f__ m____ a_____________ H-r i l-n-e- e- d-t f-r m-n-e a-b-i-s-e-i-e- -------------------------------------------- Her i landet er det for mange arbeidsledige. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + norveški (1-100) MP3 norveški (1-100)
Video nije pronađen!

Pamćenju je potreban jezik

Većina ljudi se sjeća svog prvog dana u školi. Međutim, ne sjećaju se više onog što se desilo prije. Svoje prve godine života se gotovo uopće ne sjećamo. Zašto je to tako? Zašto se ne možemo sjetiti onog što smo proživjeli kao bebe? Razlog tomu leži u našem razvoju. Jezik i pamćenje razvijaju se otprilike u isto vrijeme. Kako bismo se nečega mogli sjetiti potreban nam je jezik. Odnosno, potrebne su nam riječi za ono što smo proživjeli. Znanstvenici su proveli različita ispitivanja s djecom. Pritom su došli do zanimljivog otkrića. Čim djeca nauče govoriti, zaborave sve što se desilo prije toga. Početak jezika je ujedno i početak pamćenja. Djeca nauče jako puno u svoje prve tri godine. Svakoga dana doživljavaju nove stvari. U tim godinama dolaze također do mnogo važnih otkrića. Pa ipak sve to nestane. Psiholozi taj fenomen nazivaju infantilnom amnezijom. Ostaju samo one stvari za koje djeca imaju naziv. Autobiografsko pamćenje pohranjuje osobna iskustva. Ono funkcionira kao dnevnik. U njemu se sprema sve što je važno za naš život. Na taj način autobiografsko pamćenje oblikuje naš identitet. No njegov razvitak ovisi o usvajanju materinjeg jezika. Svoje pamćenje možemo jedino aktivirati svojim jezikom. Naravno da stvari koje smo doživjeli kao dijete nikad potpuno ne nestanu. One su pohranjene negdje u našem mozgu. Samo ih se više ne možemo sjetiti... - Zaista šteta, zar ne?