Zbirka izraza

hr nešto morati   »   hi अनिवार्य क्रिया

72 [sedamdeset i dva]

nešto morati

nešto morati

७२ [बहत्तर]

72 [bahattar]

अनिवार्य क्रिया

[anivaary kriya]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski hindu igra Više
morati अ--वार्--बात-ं अ____ बा_ अ-ि-ा-्- ब-त-ं -------------- अनिवार्य बातें 0
a-iv---- baa--n a_______ b_____ a-i-a-r- b-a-e- --------------- anivaary baaten
Moram poslati pismo. मुझ- --्र--ेज---है मु_ प__ भे__ है म-झ- प-्- भ-ज-ा ह- ------------------ मुझे पत्र भेजना है 0
mu-he p-tr--h-j-na h-i m____ p___ b______ h__ m-j-e p-t- b-e-a-a h-i ---------------------- mujhe patr bhejana hai
Moram platiti hotel. म-झ------ को पै-े -े-े-ह-ं मु_ हो__ को पै_ दे_ हैं म-झ- ह-ट- क- प-स- द-न- ह-ं -------------------------- मुझे होटल को पैसे देने हैं 0
mu--- -o-al----p--s--de---h-in m____ h____ k_ p____ d___ h___ m-j-e h-t-l k- p-i-e d-n- h-i- ------------------------------ mujhe hotal ko paise dene hain
Moraš rano ustati. तु--ह-- -ल-द- ---ा--ै तु__ ज__ ज__ है त-म-ह-ं ज-्-ी ज-न- ह- --------------------- तुम्हें जल्दी जगना है 0
tu--e- --ld-- j-ga-- hai t_____ j_____ j_____ h__ t-m-e- j-l-e- j-g-n- h-i ------------------------ tumhen jaldee jagana hai
Moraš puno raditi. त---ह-ं--हुत -ाम-करन- है तु__ ब__ का_ क__ है त-म-ह-ं ब-ु- क-म क-न- ह- ------------------------ तुम्हें बहुत काम करना है 0
t-------a-u--ka-m-k--a-a-h-i t_____ b____ k___ k_____ h__ t-m-e- b-h-t k-a- k-r-n- h-i ---------------------------- tumhen bahut kaam karana hai
Moraš biti točan / točna. त-म---ं -म- प----न---ै तु__ स__ प_ जा_ है त-म-ह-ं स-य प- ज-न- ह- ---------------------- तुम्हें समय पर जाना है 0
tu--e- -a-ay---- --a-a-hai t_____ s____ p__ j____ h__ t-m-e- s-m-y p-r j-a-a h-i -------------------------- tumhen samay par jaana hai
On mora napuniti rezervoar. उसको-प-ट्रो- ले----ै उ__ पे___ ले_ है उ-क- प-ट-र-ल ल-न- ह- -------------------- उसको पेट्रोल लेना है 0
usa---p---ol---n- hai u____ p_____ l___ h__ u-a-o p-t-o- l-n- h-i --------------------- usako petrol lena hai
On mora popraviti auto. उस-ो-अपन--ग--़----क--र-ी है उ__ अ__ गा_ ठी_ क__ है उ-क- अ-न- ग-ड-ी ठ-क क-न- ह- --------------------------- उसको अपनी गाड़ी ठीक करनी है 0
u-a-o a--ne- ---d---th-ek k---nee h-i u____ a_____ g_____ t____ k______ h__ u-a-o a-a-e- g-a-e- t-e-k k-r-n-e h-i ------------------------------------- usako apanee gaadee theek karanee hai
On mora oprati auto. उ------नी ग-ड-ी-धोनी है उ__ अ__ गा_ धो_ है उ-क- अ-न- ग-ड-ी ध-न- ह- ----------------------- उसको अपनी गाड़ी धोनी है 0
us-k--a-an-- -aa------on-e h-i u____ a_____ g_____ d_____ h__ u-a-o a-a-e- g-a-e- d-o-e- h-i ------------------------------ usako apanee gaadee dhonee hai
Ona mora kupovati. उस-ो खरीद-री क--ी है उ__ ख___ क__ है उ-क- ख-ी-ा-ी क-न- ह- -------------------- उसको खरीदारी करनी है 0
u-ako k-a--e-a-r-e---r-nee --i u____ k___________ k______ h__ u-a-o k-a-e-d-a-e- k-r-n-e h-i ------------------------------ usako khareedaaree karanee hai
Ona mora čistiti stan. उसक- घर---- -रना है उ__ घ_ सा_ क__ है उ-क- घ- स-फ़ क-न- ह- ------------------- उसको घर साफ़ करना है 0
u--k--gha--saaf -a-ana -ai u____ g___ s___ k_____ h__ u-a-o g-a- s-a- k-r-n- h-i -------------------------- usako ghar saaf karana hai
Ona mora prati rublje. उ--ो--प---ध--े---ं उ__ क__ धो_ हैं उ-क- क-ड़- ध-न- ह-ं ------------------ उसको कपड़े धोने हैं 0
u---- -a-ad- --o----ain u____ k_____ d____ h___ u-a-o k-p-d- d-o-e h-i- ----------------------- usako kapade dhone hain
Moramo odmah ići u školu. हम-ं तुर-त-प---ाल--ज--ा है ह_ तु__ पा___ जा_ है ह-े- त-र-त प-ठ-ा-ा ज-न- ह- -------------------------- हमें तुरंत पाठशाला जाना है 0
ham-- -ur-nt--a-th--haa-a-j--na hai h____ t_____ p___________ j____ h__ h-m-n t-r-n- p-a-h-s-a-l- j-a-a h-i ----------------------------------- hamen turant paathashaala jaana hai
Moramo odmah ići na posao. हमें --र-त---- प---ान--है ह_ तु__ का_ प_ जा_ है ह-े- त-र-त क-म प- ज-न- ह- ------------------------- हमें तुरंत काम पर जाना है 0
h--e- turan-----m --r-----a-h-i h____ t_____ k___ p__ j____ h__ h-m-n t-r-n- k-a- p-r j-a-a h-i ------------------------------- hamen turant kaam par jaana hai
Moramo odmah ići k liječniku. हम-- -ु-ंत---क्टर--े -ास-ज-न---ै ह_ तु__ डॉ___ के पा_ जा_ है ह-े- त-र-त ड-क-ट- क- प-स ज-न- ह- -------------------------------- हमें तुरंत डॉक्टर के पास जाना है 0
h-me- t----t--ok--- k----as j--na-h-i h____ t_____ d_____ k_ p___ j____ h__ h-m-n t-r-n- d-k-a- k- p-a- j-a-a h-i ------------------------------------- hamen turant doktar ke paas jaana hai
Morate čekati autobus. त-- लो-ों--ो -- -ी-प-र--क-षा -र-ी है तु_ लो_ को ब_ की प्____ क__ है त-म ल-ग-ं क- ब- क- प-र-ी-्-ा क-न- ह- ------------------------------------ तुम लोगों को बस की प्रतीक्षा करनी है 0
tu- l-go---o--as --e---at--k--a-k-ra-e--hai t__ l____ k_ b__ k__ p_________ k______ h__ t-m l-g-n k- b-s k-e p-a-e-k-h- k-r-n-e h-i ------------------------------------------- tum logon ko bas kee prateeksha karanee hai
Morate čekati vlak. त-- -ोग------ट्रेन की --र--क--ा-क-न--है तु_ लो_ को ट्__ की प्____ क__ है त-म ल-ग-ं क- ट-र-न क- प-र-ी-्-ा क-न- ह- --------------------------------------- तुम लोगों को ट्रेन की प्रतीक्षा करनी है 0
tum----o- ko t--- ------atee---- --r-n---h-i t__ l____ k_ t___ k__ p_________ k______ h__ t-m l-g-n k- t-e- k-e p-a-e-k-h- k-r-n-e h-i -------------------------------------------- tum logon ko tren kee prateeksha karanee hai
Morate čekati taksi. तु- ---ों -ो -ैक--ी-क- प-रतीक--ा -रनी है तु_ लो_ को टै__ की प्____ क__ है त-म ल-ग-ं क- ट-क-स- क- प-र-ी-्-ा क-न- ह- ---------------------------------------- तुम लोगों को टैक्सी की प्रतीक्षा करनी है 0
t------on -o ta------kee -ra-e-ks-a-k---n-----i t__ l____ k_ t______ k__ p_________ k______ h__ t-m l-g-n k- t-i-s-e k-e p-a-e-k-h- k-r-n-e h-i ----------------------------------------------- tum logon ko taiksee kee prateeksha karanee hai

Zašto postoji toliko različitih jezika?

Danas diljem svijeta postoji više od 6.000 različitih jezika. Zato su nam potrebni prevoditelji i tumači. Nekad davno svi su govorili isti jezik. Međutim, to se promijenilo čim su ljudi počeli migrirati. Napustili su svoju domovinu Afriku i rasuli se po svijetu. To prostorno razdvajanje dovelo je i do jezičnog razdvajanja. Budući da svaki narod razvija vlastiti oblik komunikacije. Mnogi različiti jezici razvili su se od zajedničkog protojezika. Međutim čovjek se nikad nije predugo zadržavao na jednom mjestu. Stoga su se jezici sve više odvajali jedni od drugih. Odjednom se više nije mogao raspoznati zajednički korijen. Štoviše, nijedan narod nije živio izolirano tisućama godina. Uvijek je postojao kontakt s ostalim narodima. To je mijenjalo jezike. Uzimali su ili kombinirali elemente iz drugih stranih jezika. Tako razvijanje jezika nikad nije prestalo. Stoga migracije i kontakti s novim ljudima objašnjavaju velik broj jezika. Zašto se jezici toliko razlikuju je drugo pitanje. Svaka evolucija prati određena pravila. Stoga mora postojati razlog zašto su jezici takvi kakvi jesu. Znanstvenicima su ti razlozi već dulje vrijeme zanimljivi. Oni žele znati zašto se jezici različito razvijaju. Kako bi to istražili mora se slijediti povijest jezika. Na taj se način može prepoznati što se kad promijenilo. Još uvijek se ne zna što utječe na razvitak jezika. Kulturalni faktori se čine važnijim od bioloških faktora. To znači da je povijest naroda oblikovala njihove jezike. Jezici nam očigledno govore više nego što mi mislimo...