Zbirka izraza

hr nešto morati   »   bg трябва да направя нещо

72 [sedamdeset i dva]

nešto morati

nešto morati

72 [седемдесет и две]

72 [sedemdeset i dve]

трябва да направя нещо

[tryabva da napravya neshcho]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
morati Тря--а Трябва Т-я-в- ------ Трябва 0
Tr-abva Tryabva T-y-b-a ------- Tryabva
Moram poslati pismo. Тря-в- -- и----тя пи-мо-о. Трябва да изпратя писмото. Т-я-в- д- и-п-а-я п-с-о-о- -------------------------- Трябва да изпратя писмото. 0
Try--v--da-iz----y---i-m-to. Tryabva da izpratya pismoto. T-y-b-a d- i-p-a-y- p-s-o-o- ---------------------------- Tryabva da izpratya pismoto.
Moram platiti hotel. Тр-б-а--а--латя -о-е--. Трябва да платя хотела. Т-я-в- д- п-а-я х-т-л-. ----------------------- Трябва да платя хотела. 0
Tr-abva-da -lat-- -------. Tryabva da platya khotela. T-y-b-a d- p-a-y- k-o-e-a- -------------------------- Tryabva da platya khotela.
Moraš rano ustati. Тря-в- -а-ста--- -ан-. Трябва да станеш рано. Т-я-в- д- с-а-е- р-н-. ---------------------- Трябва да станеш рано. 0
Tr----a--a s--n-sh--ano. Tryabva da stanesh rano. T-y-b-a d- s-a-e-h r-n-. ------------------------ Tryabva da stanesh rano.
Moraš puno raditi. Т--б---да---б---- ---г-. Трябва да работиш много. Т-я-в- д- р-б-т-ш м-о-о- ------------------------ Трябва да работиш много. 0
Trya-va-da -ab----h---og-. Tryabva da rabotish mnogo. T-y-b-a d- r-b-t-s- m-o-o- -------------------------- Tryabva da rabotish mnogo.
Moraš biti točan / točna. Т--б-а д--------ен. Трябва да си точен. Т-я-в- д- с- т-ч-н- ------------------- Трябва да си точен. 0
T--ab-a ---------h--. Tryabva da si tochen. T-y-b-a d- s- t-c-e-. --------------------- Tryabva da si tochen.
On mora napuniti rezervoar. Т-й-тр--в--да ---е-и --ла-а. Той трябва да зареди колата. Т-й т-я-в- д- з-р-д- к-л-т-. ---------------------------- Той трябва да зареди колата. 0
Toy --ya-v--d---aredi kol---. Toy tryabva da zaredi kolata. T-y t-y-b-a d- z-r-d- k-l-t-. ----------------------------- Toy tryabva da zaredi kolata.
On mora popraviti auto. Т-- т-ябва-д---оп------ол--а. Той трябва да поправи колата. Т-й т-я-в- д- п-п-а-и к-л-т-. ----------------------------- Той трябва да поправи колата. 0
T-- t--a--a -a -opra-----la--. Toy tryabva da popravi kolata. T-y t-y-b-a d- p-p-a-i k-l-t-. ------------------------------ Toy tryabva da popravi kolata.
On mora oprati auto. Т-й тр-б-а--а---мие--о----. Той трябва да измие колата. Т-й т-я-в- д- и-м-е к-л-т-. --------------------------- Той трябва да измие колата. 0
T-y t--a-----a----ie--ola-a. Toy tryabva da izmie kolata. T-y t-y-b-a d- i-m-e k-l-t-. ---------------------------- Toy tryabva da izmie kolata.
Ona mora kupovati. Тя ---б-а-д- ------ва. Тя трябва да пазарува. Т- т-я-в- д- п-з-р-в-. ---------------------- Тя трябва да пазарува. 0
Ty--t-y--va d- pa-ar--a. Tya tryabva da pazaruva. T-a t-y-b-a d- p-z-r-v-. ------------------------ Tya tryabva da pazaruva.
Ona mora čistiti stan. Т- -р--ва-да ---и--- жи-ищ--о. Тя трябва да изчисти жилището. Т- т-я-в- д- и-ч-с-и ж-л-щ-т-. ------------------------------ Тя трябва да изчисти жилището. 0
T-- -ry-bv- da -z--isti z-i-i----et-. Tya tryabva da izchisti zhilishcheto. T-a t-y-b-a d- i-c-i-t- z-i-i-h-h-t-. ------------------------------------- Tya tryabva da izchisti zhilishcheto.
Ona mora prati rublje. Тя--р--ва--а из-е-- п---ето. Тя трябва да изпере прането. Т- т-я-в- д- и-п-р- п-а-е-о- ---------------------------- Тя трябва да изпере прането. 0
T----rya--a da-izpere--r---to. Tya tryabva da izpere praneto. T-a t-y-b-a d- i-p-r- p-a-e-o- ------------------------------ Tya tryabva da izpere praneto.
Moramo odmah ići u školu. Н-е -ряб-------ръ-в-ме-в----га з---чи-и--. Ние трябва да тръгваме веднага за училище. Н-е т-я-в- д- т-ъ-в-м- в-д-а-а з- у-и-и-е- ------------------------------------------ Ние трябва да тръгваме веднага за училище. 0
N----r-a--a d- t-y--ame --d---- z- --h-li-hche. Nie tryabva da trygvame vednaga za uchilishche. N-e t-y-b-a d- t-y-v-m- v-d-a-a z- u-h-l-s-c-e- ----------------------------------------------- Nie tryabva da trygvame vednaga za uchilishche.
Moramo odmah ići na posao. Ние-т--бва-д- т------е в-дн----за-р-бота. Ние трябва да тръгваме веднага за работа. Н-е т-я-в- д- т-ъ-в-м- в-д-а-а з- р-б-т-. ----------------------------------------- Ние трябва да тръгваме веднага за работа. 0
Ni- t--a--a d--try-vam--vedn-----a -ab---. Nie tryabva da trygvame vednaga za rabota. N-e t-y-b-a d- t-y-v-m- v-d-a-a z- r-b-t-. ------------------------------------------ Nie tryabva da trygvame vednaga za rabota.
Moramo odmah ići k liječniku. Ни--тр---а--а -т---- -ед-а---н---ек-р. Ние трябва да отидем веднага на лекар. Н-е т-я-в- д- о-и-е- в-д-а-а н- л-к-р- -------------------------------------- Ние трябва да отидем веднага на лекар. 0
Nie------v---a-o----m--edna-a-na--ek-r. Nie tryabva da otidem vednaga na lekar. N-e t-y-b-a d- o-i-e- v-d-a-a n- l-k-r- --------------------------------------- Nie tryabva da otidem vednaga na lekar.
Morate čekati autobus. В-е тряб-а д---а--т- авт-б-с-. Вие трябва да чакате автобуса. В-е т-я-в- д- ч-к-т- а-т-б-с-. ------------------------------ Вие трябва да чакате автобуса. 0
V-- tryab-a -a-----a-e-a---b--a. Vie tryabva da chakate avtobusa. V-e t-y-b-a d- c-a-a-e a-t-b-s-. -------------------------------- Vie tryabva da chakate avtobusa.
Morate čekati vlak. Вие т-ябва -а--ак-те ---ка. Вие трябва да чакате влака. В-е т-я-в- д- ч-к-т- в-а-а- --------------------------- Вие трябва да чакате влака. 0
V-- try-bva d---hakat-----ka. Vie tryabva da chakate vlaka. V-e t-y-b-a d- c-a-a-e v-a-a- ----------------------------- Vie tryabva da chakate vlaka.
Morate čekati taksi. В-е -ря--а-да-чака-- -а-с-т-. Вие трябва да чакате таксито. В-е т-я-в- д- ч-к-т- т-к-и-о- ----------------------------- Вие трябва да чакате таксито. 0
Vie -r--b---da --a--t--t--si--. Vie tryabva da chakate taksito. V-e t-y-b-a d- c-a-a-e t-k-i-o- ------------------------------- Vie tryabva da chakate taksito.

Zašto postoji toliko različitih jezika?

Danas diljem svijeta postoji više od 6.000 različitih jezika. Zato su nam potrebni prevoditelji i tumači. Nekad davno svi su govorili isti jezik. Međutim, to se promijenilo čim su ljudi počeli migrirati. Napustili su svoju domovinu Afriku i rasuli se po svijetu. To prostorno razdvajanje dovelo je i do jezičnog razdvajanja. Budući da svaki narod razvija vlastiti oblik komunikacije. Mnogi različiti jezici razvili su se od zajedničkog protojezika. Međutim čovjek se nikad nije predugo zadržavao na jednom mjestu. Stoga su se jezici sve više odvajali jedni od drugih. Odjednom se više nije mogao raspoznati zajednički korijen. Štoviše, nijedan narod nije živio izolirano tisućama godina. Uvijek je postojao kontakt s ostalim narodima. To je mijenjalo jezike. Uzimali su ili kombinirali elemente iz drugih stranih jezika. Tako razvijanje jezika nikad nije prestalo. Stoga migracije i kontakti s novim ljudima objašnjavaju velik broj jezika. Zašto se jezici toliko razlikuju je drugo pitanje. Svaka evolucija prati određena pravila. Stoga mora postojati razlog zašto su jezici takvi kakvi jesu. Znanstvenicima su ti razlozi već dulje vrijeme zanimljivi. Oni žele znati zašto se jezici različito razvijaju. Kako bi to istražili mora se slijediti povijest jezika. Na taj se način može prepoznati što se kad promijenilo. Još uvijek se ne zna što utječe na razvitak jezika. Kulturalni faktori se čine važnijim od bioloških faktora. To znači da je povijest naroda oblikovala njihove jezike. Jezici nam očigledno govore više nego što mi mislimo...