Knjiga fraza

bs U vozu   »   da I toget

34 [trideset i četiri]

U vozu

U vozu

34 [fireogtredive]

I toget

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski danski Igra Više
Da li je to voz za Berlin? Er--et to--t -il Be-li-? Er det toget til Berlin? E- d-t t-g-t t-l B-r-i-? ------------------------ Er det toget til Berlin? 0
Kada kreće voz? Hv-r-å--gå------t? Hvornår går toget? H-o-n-r g-r t-g-t- ------------------ Hvornår går toget? 0
Kada stiže voz u Berlin? Hv----r ----mm-- t-g-t -i- --r-i-? Hvornår ankommer toget til Berlin? H-o-n-r a-k-m-e- t-g-t t-l B-r-i-? ---------------------------------- Hvornår ankommer toget til Berlin? 0
Oprostite, smijem li proći? U-dsky------ -e---omm- -o-b-? Undskyld, må jeg komme forbi? U-d-k-l-, m- j-g k-m-e f-r-i- ----------------------------- Undskyld, må jeg komme forbi? 0
Mislim da je to moje mjesto. J-- --or----t--- min --ads. Jeg tror, det er min plads. J-g t-o-, d-t e- m-n p-a-s- --------------------------- Jeg tror, det er min plads. 0
Mislim da sjedite na mom mjestu. J---t--r--du si--e--p- -in -----. Jeg tror, du sidder på min plads. J-g t-o-, d- s-d-e- p- m-n p-a-s- --------------------------------- Jeg tror, du sidder på min plads. 0
Gdje su kola za spavanje? H-o- er s-ve--g--n? Hvor er sovevognen? H-o- e- s-v-v-g-e-? ------------------- Hvor er sovevognen? 0
Kola za spavanje su na kraju voza. So-e-og-e--e--i--en------ste -e--af-to-et. Sovevognen er i den bagerste del af toget. S-v-v-g-e- e- i d-n b-g-r-t- d-l a- t-g-t- ------------------------------------------ Sovevognen er i den bagerste del af toget. 0
A gdje je vagon za ručavanje? – Na početku. Og --or--r sp---v--ne-? –-I -en-forr---e d--. Og hvor er spisevognen? – I den forreste del. O- h-o- e- s-i-e-o-n-n- – I d-n f-r-e-t- d-l- --------------------------------------------- Og hvor er spisevognen? – I den forreste del. 0
Mogu li spavati dole? M--je----v--n--er--? Må jeg sove nederst? M- j-g s-v- n-d-r-t- -------------------- Må jeg sove nederst? 0
Mogu li spavati u sredini? Må-----so-- - -idten? Må jeg sove i midten? M- j-g s-v- i m-d-e-? --------------------- Må jeg sove i midten? 0
Mogu li spavati gore? M- j-g---ve ø-e-s-? Må jeg sove øverst? M- j-g s-v- ø-e-s-? ------------------- Må jeg sove øverst? 0
Kada smo na granici? H--r-å--e--v- -ed-græn-e-? Hvornår er vi ved grænsen? H-o-n-r e- v- v-d g-æ-s-n- -------------------------- Hvornår er vi ved grænsen? 0
Koliko traje vožnja do Berlina? Hv---l--g- v--er---r-n til--erli-? Hvor længe varer turen til Berlin? H-o- l-n-e v-r-r t-r-n t-l B-r-i-? ---------------------------------- Hvor længe varer turen til Berlin? 0
Da li voz kasni? Er-t--et -----nke-? Er toget forsinket? E- t-g-t f-r-i-k-t- ------------------- Er toget forsinket? 0
Imate li nešto za čitati? H---du n-g-- -t l-s- -? Har du noget at læse i? H-r d- n-g-t a- l-s- i- ----------------------- Har du noget at læse i? 0
Može li se ovdje dobiti nešto za jesti i piti? Kan--a- få-n--e- at -p-se--g-drik-- h-r? Kan man få noget at spise og drikke her? K-n m-n f- n-g-t a- s-i-e o- d-i-k- h-r- ---------------------------------------- Kan man få noget at spise og drikke her? 0
Da li biste me molim probudili u 7 sati? V-l ---væ-- s- v----- a- -æk-e mig-k-o-ken--? Vil du være så venlig at vække mig klokken 7? V-l d- v-r- s- v-n-i- a- v-k-e m-g k-o-k-n 7- --------------------------------------------- Vil du være så venlig at vække mig klokken 7? 0

Bebe čitaju s usana!

Dok bebe uče govoriti, gledaju roditeljima u usta. Do tog otkrića su došli razvojni psiholozi. Bebe počinju čitati s usana s otprilike šest mjeseci. Tako uče kako oblikovati usta da bi proizvele zvuk. Djeca od jedne godine starosti razumiju već neke riječi. Od te godine počinju ponovno ljudima gledati u oči. Tako dobijaju mnogo važnih informacija. Po očima prepoznaju da li su im roditelji veseli ili žalosni. Na taj način se upoznavaju sa svijetom emocija. Zanimljivo je kad se s njima priča na stranom jeziku. Bebe tada opet počinju čitati s usana. Na taj način uče formirati strane zvukove. Kad bebama govorimo, trebali bi ih uvijek gledati u oči. Osim toga, bebama je potreban dijalog za razvijanje jezika. Naime, roditelji često ponavljaju to što bebe govore. Na taj način bebe dobijaju povratnu infomaciju. To je jako važno za malu djecu. Tada znaju da ih se razumjelo. Takva potvrda za bebe predstavlja motivaciju. Zato im je i dalje zabavno učiti da govore. Dakle, bebama nije dovoljno samo puštati zvučne snimke. Istraživanja dokazuju da bebe zaista mogu čitati s usana. U eksperimentalnim ispitivanjima maloj djeci su bile prikazivane video snimke bez tona. Te video snimke snimane su na maternjem jeziku beba te na stranom jeziku. Bebe su duže gledale video snimke na svom jeziku. Također su pritom bile pažljivije. Međutim, prve riječi beba iste su u cijelom svijetu. Mama i tata – lako se izgovaraju na svim jezicima!
Da li ste to znali?
Poljski spada u zapadnoslavenske jezike. To je maternji jezik za više od 45 miliona ljudi. Oni uglavnom žive u Poljskoj i u mnogim zemljama Istočne Evrope. Poljski iseljenici su svoj jezik prenijeli i na druge kontinente. Tako u cijelom svijetu ima oko 60 miliona ljudi koji govore poljski. Poslije ruskog je to slavenski jezik s najviše govornika. Poljski je u uskom srodstvu sa češkim i slovačkim. Moderni poljski književni jezik se razvio iz različitih dijalekata. Danas skoro da nema dijalekata pošto većina Poljaka koristi standardni jezik. Poljska abeceda koristi latinična slova i ima 35 slova. Uvijek se naglašava predzadnji slog jedne riječi. Gramatika razlikuje sedam padeža i tri roda. Skoro svaki kraj riječi se deklinira ili konjugira. Poljski time ne spada baš obavezno u najlakše jezike… Ali uskoro će postati jedan od najvažnijih jezika Evrope!