Ե-------եկն-ւմ --ս--ն----:
Ե___ է մ______ ա__ գ______
Ե-ր- է մ-կ-ո-մ ա-ս գ-ա-ք-:
--------------------------
Ե՞րբ է մեկնում այս գնացքը: 0 Ye-r--e--e-num-a-s-gn-t-’k-yY____ e m_____ a__ g________Y-՞-b e m-k-u- a-s g-a-s-k-y----------------------------Ye՞rb e meknum ays gnats’k’y
Կներեք-կա--լ-- --ան--ել:
Կ_____ կ______ է ա______
Կ-ե-ե- կ-ր-լ-՞ է ա-ց-ե-:
------------------------
Կներեք կարելի՞ է անցնել: 0 Kn-r-k’ kar-li՞-e---ts-nelK______ k______ e a_______K-e-e-’ k-r-l-՞ e a-t-’-e---------------------------Knerek’ kareli՞ e ants’nel
Որ-եղ - վ---ն-նն-ա----:
Ո____ է վ______________
Ո-տ-ղ է վ-գ-ն-ն-ջ-ր-ն-:
-----------------------
Որտեղ է վագոն-ննջարանը: 0 Vo-teg- e -a-on-n-ja---yV______ e v_____________V-r-e-h e v-g-n-n-j-r-n-------------------------Vortegh e vagon-nnjarany
Վ--ո--ն---ր--վագ-նը-գ-նվու- է-գ--ց-- վե-ջ-ւմ:
Վ__________________ գ______ է գ_____ վ_______
Վ-գ-ն-ն-ջ-ր-ն-ա-ո-ը գ-ն-ո-մ է գ-ա-ք- վ-ր-ո-մ-
---------------------------------------------
Վագոն-ննջարանվագոնը գտնվում է գնացքի վերջում: 0 V-g-n-------n-a---y--tn-um---g-a-s’k’i--erj-mV__________________ g_____ e g________ v_____V-g-n-n-j-r-n-a-o-y g-n-u- e g-a-s-k-i v-r-u----------------------------------------------Vagon-nnjaranvagony gtnvum e gnats’k’i verjum
Կ---լի՞-է-ե----ր-ևո-մ -նե-:
Կ______ է ե_ ն_______ ք____
Կ-ր-լ-՞ է ե- ն-ր-և-ւ- ք-ե-:
---------------------------
Կարելի՞ է ես ներքևում քնեմ: 0 K-r--i- - ye----r-----u- --n-mK______ e y__ n_________ k____K-r-l-՞ e y-s n-r-’-e-u- k-n-m------------------------------Kareli՞ e yes nerk’yevum k’nem
Կ-ր-լի՞ է ես միջ-- -ար---- ք---:
Կ______ է ե_ մ____ հ______ ք____
Կ-ր-լ-՞ է ե- մ-ջ-ն հ-ր-ո-մ ք-ե-:
--------------------------------
Կարելի՞ է ես միջին հարկում քնեմ: 0 Kar-li----y-- mij---h-rk---k--emK______ e y__ m____ h_____ k____K-r-l-՞ e y-s m-j-n h-r-u- k-n-m--------------------------------Kareli՞ e yes mijin harkum k’nem
Կա--լի՞-է-ե----------ք-եմ:
Կ______ է ե_ վ______ ք____
Կ-ր-լ-՞ է ե- վ-ր-ո-մ ք-ե-:
--------------------------
Կարելի՞ է ես վերևում քնեմ: 0 Ka-e-i՞-e--e--v-r-v-m--’--mK______ e y__ v______ k____K-r-l-՞ e y-s v-r-v-m k-n-m---------------------------Kareli՞ e yes verevum k’nem
Կար--ի--է-ա-ստե- -նչ----ու--լ-ւ և խմելո- --ն----ն--:
Կ______ է ա_____ ի_____ ո______ և խ_____ բ__ ս______
Կ-ր-լ-՞ է ա-ս-ե- ի-չ-ո- ո-տ-լ-ւ և խ-ե-ո- բ-ն ս-ա-ա-:
----------------------------------------------------
Կարելի՞ է այստեղ ինչ-որ ուտելու և խմելու բան ստանալ: 0 Ka-e----e a--tegh--nch’-v-- -t-lu-y-v ----lu --n--t---lK______ e a______ i________ u____ y__ k_____ b__ s_____K-r-l-՞ e a-s-e-h i-c-’-v-r u-e-u y-v k-m-l- b-n s-a-a--------------------------------------------------------Kareli՞ e aystegh inch’-vor utelu yev khmelu ban stanal
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Može li se ovdje dobiti nešto za jesti i piti?
Կարելի՞ է այստեղ ինչ-որ ուտելու և խմելու բան ստանալ:
Kareli՞ e aystegh inch’-vor utelu yev khmelu ban stanal
Dok bebe uče govoriti, gledaju roditeljima u usta.
Do tog otkrića su došli razvojni psiholozi.
Bebe počinju čitati s usana s otprilike šest mjeseci.
Tako uče kako oblikovati usta da bi proizvele zvuk.
Djeca od jedne godine starosti razumiju već neke riječi.
Od te godine počinju ponovno ljudima gledati u oči.
Tako dobijaju mnogo važnih informacija.
Po očima prepoznaju da li su im roditelji veseli ili žalosni.
Na taj način se upoznavaju sa svijetom emocija.
Zanimljivo je kad se s njima priča na stranom jeziku.
Bebe tada opet počinju čitati s usana.
Na taj način uče formirati strane zvukove.
Kad bebama govorimo, trebali bi ih uvijek gledati u oči.
Osim toga, bebama je potreban dijalog za razvijanje jezika.
Naime, roditelji često ponavljaju to što bebe govore.
Na taj način bebe dobijaju povratnu infomaciju.
To je jako važno za malu djecu.
Tada znaju da ih se razumjelo.
Takva potvrda za bebe predstavlja motivaciju.
Zato im je i dalje zabavno učiti da govore.
Dakle, bebama nije dovoljno samo puštati zvučne snimke.
Istraživanja dokazuju da bebe zaista mogu čitati s usana.
U eksperimentalnim ispitivanjima maloj djeci su bile prikazivane video snimke bez tona.
Te video snimke snimane su na maternjem jeziku beba te na stranom jeziku.
Bebe su duže gledale video snimke na svom jeziku.
Također su pritom bile pažljivije.
Međutim, prve riječi beba iste su u cijelom svijetu.
Mama i tata – lako se izgovaraju na svim jezicima!
Da li ste to znali?
Poljski spada u zapadnoslavenske jezike.
To je maternji jezik za više od 45 miliona ljudi.
Oni uglavnom žive u Poljskoj i u mnogim zemljama Istočne Evrope.
Poljski iseljenici su svoj jezik prenijeli i na druge kontinente.
Tako u cijelom svijetu ima oko 60 miliona ljudi koji govore poljski.
Poslije ruskog je to slavenski jezik s najviše govornika.
Poljski je u uskom srodstvu sa češkim i slovačkim.
Moderni poljski književni jezik se razvio iz različitih dijalekata.
Danas skoro da nema dijalekata pošto većina Poljaka koristi standardni jezik.
Poljska abeceda koristi latinična slova i ima 35 slova.
Uvijek se naglašava predzadnji slog jedne riječi.
Gramatika razlikuje sedam padeža i tri roda.
Skoro svaki kraj riječi se deklinira ili konjugira.
Poljski time ne spada baš obavezno u najlakše jezike…
Ali uskoro će postati jedan od najvažnijih jezika Evrope!