Knjiga fraza

bs U gradu   »   da I byen

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [femogtyve]

I byen

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski danski Igra Više
Htio / htjela bih do željezničke stanice. J-- s--l --l--t-t-o---. J__ s___ t__ s_________ J-g s-a- t-l s-a-i-n-n- ----------------------- Jeg skal til stationen. 0
Htio / htjela bih do aerodroma. Jeg-s--- --- -u----v-e-. J__ s___ t__ l__________ J-g s-a- t-l l-f-h-v-e-. ------------------------ Jeg skal til lufthavnen. 0
Htio / htjela bih do centra grada. J-g sk-l -il-ce-tr-m. J__ s___ t__ c_______ J-g s-a- t-l c-n-r-m- --------------------- Jeg skal til centrum. 0
Kako da dođem do željezničke stanice? H--rdan k-m-e--j-g -il-----io-en? H______ k_____ j__ t__ s_________ H-o-d-n k-m-e- j-g t-l s-a-i-n-n- --------------------------------- Hvordan kommer jeg til stationen? 0
Kako da dođem do aerodroma? Hv-r-a- -o--e- --g til -u----vne-? H______ k_____ j__ t__ l__________ H-o-d-n k-m-e- j-g t-l l-f-h-v-e-? ---------------------------------- Hvordan kommer jeg til lufthavnen? 0
Kako da dođem do centra grada? H--r-----o-me---e- -----e--ru-? H______ k_____ j__ t__ c_______ H-o-d-n k-m-e- j-g t-l c-n-r-m- ------------------------------- Hvordan kommer jeg til centrum? 0
Trebam taksi. J---h-r-brug f-- e--ta-a. J__ h__ b___ f__ e_ t____ J-g h-r b-u- f-r e- t-x-. ------------------------- Jeg har brug for en taxa. 0
Trebam plan grada. Jeg-h---br-- --r--- -ort ove----en. J__ h__ b___ f__ e_ k___ o___ b____ J-g h-r b-u- f-r e- k-r- o-e- b-e-. ----------------------------------- Jeg har brug for et kort over byen. 0
Trebam hotel. Je----r-brug for et--o-e-. J__ h__ b___ f__ e_ h_____ J-g h-r b-u- f-r e- h-t-l- -------------------------- Jeg har brug for et hotel. 0
Htio / htjela bih iznajmiti auto. J-- v-----rne-l--- -n bi-. J__ v__ g____ l___ e_ b___ J-g v-l g-r-e l-j- e- b-l- -------------------------- Jeg vil gerne leje en bil. 0
Ovdje je moja kreditna kartica. H---e--mi---r-di----t. H__ e_ m__ k__________ H-r e- m-t k-e-i-k-r-. ---------------------- Her er mit kreditkort. 0
Ovdje je moja vozačka dozvola. H---e- mit-kør-k-rt. H__ e_ m__ k________ H-r e- m-t k-r-k-r-. -------------------- Her er mit kørekort. 0
Šta se ima vidjeti u gradu? Hva- s--- -an-s--i--yen? H___ s___ m__ s_ i b____ H-a- s-a- m-n s- i b-e-? ------------------------ Hvad skal man se i byen? 0
Idite u stari grad. Gå hen --l den ---le bydel. G_ h__ t__ d__ g____ b_____ G- h-n t-l d-n g-m-e b-d-l- --------------------------- Gå hen til den gamle bydel. 0
Napravite obilazak grada. T-g -å r-ndtu--- bye-. T__ p_ r______ i b____ T-g p- r-n-t-r i b-e-. ---------------------- Tag på rundtur i byen. 0
Idite do luke. Gå-n-- t----av---. G_ n__ t__ h______ G- n-d t-l h-v-e-. ------------------ Gå ned til havnen. 0
Napravite obilazak luke. Tag-på-h--n--u------. T__ p_ h_____________ T-g p- h-v-e-u-d-a-t- --------------------- Tag på havnerundfart. 0
Koje još znamenitosti postoje? H-i--e----ær-i---d-r-----e---l--rs? H_____ s____________ e_ d__ e______ H-i-k- s-v-r-i-h-d-r e- d-r e-l-r-? ----------------------------------- Hvilke seværdigheder er der ellers? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + danski (1-100) MP3 danski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Slavenski jezici

Slavenski jezik je maternji jezik 300 miliona ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoevropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 miliona ljudi govori ruski kao maternji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 miliona govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Osim navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. S naučnog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoevropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoevropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Evropljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Da li ste to znali?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 miliona ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!