Knjiga fraza

bs Upoznati   »   da Lære at kende

3 [tri]

Upoznati

Upoznati

3 [tre]

Lære at kende

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski danski Igra Više
Zdravo! H-j! H___ H-j- ---- Hej! 0
Dobar dan! Go-da-! G______ G-d-a-! ------- Goddag! 0
Kako ste? / Kako si? H-o-d-----r -et? H______ g__ d___ H-o-d-n g-r d-t- ---------------- Hvordan går det? 0
Jeste li Vi iz Evrope? Kom--r -u-fr- Euro--? K_____ d_ f__ E______ K-m-e- d- f-a E-r-p-? --------------------- Kommer du fra Europa? 0
Jeste li Vi iz Amerike? Ko--e---u -ra-Am-ri-a? K_____ d_ f__ A_______ K-m-e- d- f-a A-e-i-a- ---------------------- Kommer du fra Amerika? 0
Jeste li Vi iz Azije? Ko-me- --------s---? K_____ d_ f__ A_____ K-m-e- d- f-a A-i-n- -------------------- Kommer du fra Asien? 0
U kojem hotelu ste smješteni? H-i--et--otel---- du -å? H______ h____ b__ d_ p__ H-i-k-t h-t-l b-r d- p-? ------------------------ Hvilket hotel bor du på? 0
Koliko dugo ste već ovdje? Hv-r-l-nge har----væ--t--e-? H___ l____ h__ d_ v____ h___ H-o- l-n-e h-r d- v-r-t h-r- ---------------------------- Hvor længe har du været her? 0
Koliko dugo ostajete? Hvo- l-nge -l--e- -u? H___ l____ b_____ d__ H-o- l-n-e b-i-e- d-? --------------------- Hvor længe bliver du? 0
Dopada li Vam se ovdje? Syn-s -- g--t o- --edet? S____ d_ g___ o_ s______ S-n-s d- g-d- o- s-e-e-? ------------------------ Synes du godt om stedet? 0
Jeste li ovdje na godišnjem odmoru? E- -u-h---på ferie? E_ d_ h__ p_ f_____ E- d- h-r p- f-r-e- ------------------- Er du her på ferie? 0
Posjetite me jednom! D- ---v-lk-m-en til-a- -esø-e-m--. D_ e_ v________ t__ a_ b_____ m___ D- e- v-l-o-m-n t-l a- b-s-g- m-g- ---------------------------------- Du er velkommen til at besøge mig. 0
Ovo je moja adresa. H-- -- m---ad-e---. H__ e_ m__ a_______ H-r e- m-n a-r-s-e- ------------------- Her er min adresse. 0
Hoćemo li se sutra vidjeti? S-s-vi i--or-e-? S__ v_ i m______ S-s v- i m-r-e-? ---------------- Ses vi i morgen? 0
Žao mi je, imam već sutra nešto dogovoreno. J------ d---ær-- -ll--ede e----ta--. J__ h__ d_______ a_______ e_ a______ J-g h-r d-s-æ-r- a-l-r-d- e- a-t-l-. ------------------------------------ Jeg har desværre allerede en aftale. 0
Ćao! / Zbogom! Fa-v-l! F______ F-r-e-! ------- Farvel! 0
Doviđenja! På-----yn. P_ g______ P- g-n-y-. ---------- På gensyn. 0
Do uskoro! V--ses! V_ s___ V- s-s- ------- Vi ses! 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + danski (1-100) MP3 danski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz istoriju je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio da dešifrira abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti hiljadama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Da li ste to znali?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 miliona ljudi to je maternji jezik. Više od 140 miliona od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 miliona govornika u Indiji. Ostale grupe govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika na svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo da radi što više ljudi!