Т-в---и - в--къ- -а---рл--?
Т___ л_ е в_____ з_ Б______
Т-в- л- е в-а-ъ- з- Б-р-и-?
---------------------------
Това ли е влакът за Берлин? 0 T-va l- y- ---kyt za-Be--in?T___ l_ y_ v_____ z_ B______T-v- l- y- v-a-y- z- B-r-i-?----------------------------Tova li ye vlakyt za Berlin?
К-га-пр--тиг---л-кът в Б-рл-н?
К___ п_______ в_____ в Б______
К-г- п-и-т-г- в-а-ъ- в Б-р-и-?
------------------------------
Кога пристига влакът в Берлин? 0 K-ga prist-ga--l---- - Be---n?K___ p_______ v_____ v B______K-g- p-i-t-g- v-a-y- v B-r-i-?------------------------------Koga pristiga vlakyt v Berlin?
М-с-я,-че -о-- ---ое-о--яст-.
М_____ ч_ т___ е м____ м_____
М-с-я- ч- т-в- е м-е-о м-с-о-
-----------------------------
Мисля, че това е моето място. 0 M--ly-- che -o-a ye m---- -y-s-o.M______ c__ t___ y_ m____ m______M-s-y-, c-e t-v- y- m-e-o m-a-t-.---------------------------------Mislya, che tova ye moeto myasto.
С--лни-т ваг-н-------ая--- --ака.
С_______ в____ е в к___ н_ в_____
С-а-н-я- в-г-н е в к-а- н- в-а-а-
---------------------------------
Спалният вагон е в края на влака. 0 Sp--niy-t--a--n--e-v kra----a-v-a--.S________ v____ y_ v k____ n_ v_____S-a-n-y-t v-g-n y- v k-a-a n- v-a-a-------------------------------------Spalniyat vagon ye v kraya na vlaka.
А--ъде е---гон-ре-т--ан-ъ-- --В -ач-л---.
А к___ е в_________________ – В н________
А к-д- е в-г-н-р-с-о-а-т-т- – В н-ч-л-т-.
-----------------------------------------
А къде е вагон-ресторантът? – В началото. 0 A-k-de-y- v-------stora-t--?-- - n-c-a-oto.A k___ y_ v_________________ – V n_________A k-d- y- v-g-n-r-s-o-a-t-t- – V n-c-a-o-o--------------------------------------------A kyde ye vagon-restorantyt? – V nachaloto.
М-же----да спя ---р-д--а?
М___ л_ д_ с__ в с_______
М-ж- л- д- с-я в с-е-а-а-
-------------------------
Може ли да спя в средата? 0 M--he -i d- s-y--- -r-da-a?M____ l_ d_ s___ v s_______M-z-e l- d- s-y- v s-e-a-a----------------------------Mozhe li da spya v sredata?
Т-к --же -и да-се к--и не-о за--де-е-и п--не?
Т__ м___ л_ д_ с_ к___ н___ з_ я____ и п_____
Т-к м-ж- л- д- с- к-п- н-щ- з- я-е-е и п-е-е-
---------------------------------------------
Тук може ли да се купи нещо за ядене и пиене? 0 T-k m-zhe -i--- se--up----sh-h- za----en- i-p----?T__ m____ l_ d_ s_ k___ n______ z_ y_____ i p_____T-k m-z-e l- d- s- k-p- n-s-c-o z- y-d-n- i p-e-e---------------------------------------------------Tuk mozhe li da se kupi neshcho za yadene i piene?
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Može li se ovdje dobiti nešto za jesti i piti?
Тук може ли да се купи нещо за ядене и пиене?
Tuk mozhe li da se kupi neshcho za yadene i piene?
Dok bebe uče govoriti, gledaju roditeljima u usta.
Do tog otkrića su došli razvojni psiholozi.
Bebe počinju čitati s usana s otprilike šest mjeseci.
Tako uče kako oblikovati usta da bi proizvele zvuk.
Djeca od jedne godine starosti razumiju već neke riječi.
Od te godine počinju ponovno ljudima gledati u oči.
Tako dobijaju mnogo važnih informacija.
Po očima prepoznaju da li su im roditelji veseli ili žalosni.
Na taj način se upoznavaju sa svijetom emocija.
Zanimljivo je kad se s njima priča na stranom jeziku.
Bebe tada opet počinju čitati s usana.
Na taj način uče formirati strane zvukove.
Kad bebama govorimo, trebali bi ih uvijek gledati u oči.
Osim toga, bebama je potreban dijalog za razvijanje jezika.
Naime, roditelji često ponavljaju to što bebe govore.
Na taj način bebe dobijaju povratnu infomaciju.
To je jako važno za malu djecu.
Tada znaju da ih se razumjelo.
Takva potvrda za bebe predstavlja motivaciju.
Zato im je i dalje zabavno učiti da govore.
Dakle, bebama nije dovoljno samo puštati zvučne snimke.
Istraživanja dokazuju da bebe zaista mogu čitati s usana.
U eksperimentalnim ispitivanjima maloj djeci su bile prikazivane video snimke bez tona.
Te video snimke snimane su na maternjem jeziku beba te na stranom jeziku.
Bebe su duže gledale video snimke na svom jeziku.
Također su pritom bile pažljivije.
Međutim, prve riječi beba iste su u cijelom svijetu.
Mama i tata – lako se izgovaraju na svim jezicima!
Da li ste to znali?
Poljski spada u zapadnoslavenske jezike.
To je maternji jezik za više od 45 miliona ljudi.
Oni uglavnom žive u Poljskoj i u mnogim zemljama Istočne Evrope.
Poljski iseljenici su svoj jezik prenijeli i na druge kontinente.
Tako u cijelom svijetu ima oko 60 miliona ljudi koji govore poljski.
Poslije ruskog je to slavenski jezik s najviše govornika.
Poljski je u uskom srodstvu sa češkim i slovačkim.
Moderni poljski književni jezik se razvio iz različitih dijalekata.
Danas skoro da nema dijalekata pošto većina Poljaka koristi standardni jezik.
Poljska abeceda koristi latinična slova i ima 35 slova.
Uvijek se naglašava predzadnji slog jedne riječi.
Gramatika razlikuje sedam padeža i tri roda.
Skoro svaki kraj riječi se deklinira ili konjugira.
Poljski time ne spada baš obavezno u najlakše jezike…
Ali uskoro će postati jedan od najvažnijih jezika Evrope!