Knjiga fraza

bs Pitati za put   »   ro Indicaţii de drum

40 [četrdeset]

Pitati za put

Pitati za put

40 [patruzeci]

Indicaţii de drum

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski rumunski Igra Više
Izvinite! S--z-----ă! S__________ S-u-a-i-m-! ----------- Scuzaţi-mă! 0
Možete li mi pomoći? Mă -uteţ- --u--? M_ p_____ a_____ M- p-t-ţ- a-u-a- ---------------- Mă puteţi ajuta? 0
Gdje ovdje ima dobar restoran? Unde es-e ai---un-r-st-u-a---bu-? U___ e___ a___ u_ r_________ b___ U-d- e-t- a-c- u- r-s-a-r-n- b-n- --------------------------------- Unde este aici un restaurant bun? 0
Idite lijevo iza ugla. M--g--i-la----ng--d-p--c---. M______ l_ s_____ d___ c____ M-r-e-i l- s-â-g- d-p- c-l-. ---------------------------- Mergeţi la stânga după colţ. 0
Zatim idite pravo jedan dio puta. M-r-e----p-i-pu--n--re-- --a----. M______ a___ p____ d____ î_______ M-r-e-i a-o- p-ţ-n d-e-t î-a-n-e- --------------------------------- Mergeţi apoi puţin drept înainte. 0
Zatim idite stotinu metara udesno. M----ţ- a-oi - su-ă ---m---- l----eapta. M______ a___ o s___ d_ m____ l_ d_______ M-r-e-i a-o- o s-t- d- m-t-i l- d-e-p-a- ---------------------------------------- Mergeţi apoi o sută de metri la dreapta. 0
Možete također uzeti autobus. Put-ţi---a ş--a-t-buzu-. P_____ l__ ş_ a_________ P-t-ţ- l-a ş- a-t-b-z-l- ------------------------ Puteţi lua şi autobuzul. 0
Možete također uzeti tramvaj. P-teţ--lu--şi -r----iu-. P_____ l__ ş_ t_________ P-t-ţ- l-a ş- t-a-v-i-l- ------------------------ Puteţi lua şi tramvaiul. 0
Možete također jednostavno voziti za mnom. Pu--ţ- p----- simp-- s- -ă u--aţ-. P_____ p__ ş_ s_____ s_ m_ u______ P-t-ţ- p-r ş- s-m-l- s- m- u-m-ţ-. ---------------------------------- Puteţi pur şi simplu să mă urmaţi. 0
Kako da dođem do fudbalskog stadiona? Cu- ajun--la-sta-----l--- -ot-al? C__ a____ l_ s________ d_ f______ C-m a-u-g l- s-a-i-n-l d- f-t-a-? --------------------------------- Cum ajung la stadionul de fotbal? 0
Pređite most! Tre--ţi -----! T______ p_____ T-e-e-i p-d-l- -------------- Treceţi podul! 0
Vozite kroz tunel! M-rge-i-p-in tun--! M______ p___ t_____ M-r-e-i p-i- t-n-l- ------------------- Mergeţi prin tunel! 0
Vozite do trećeg semafora. Me---ţi --nă -a--l t-ei--a -e--fo-. M______ p___ l_ a_ t______ s_______ M-r-e-i p-n- l- a- t-e-l-a s-m-f-r- ----------------------------------- Mergeţi până la al treilea semafor. 0
Skrenite zatim u prvu ulicu desno. Vir-ţi -ri--------- -a -rea---. V_____ p____ s_____ l_ d_______ V-r-ţ- p-i-a s-r-d- l- d-e-p-a- ------------------------------- Viraţi prima stradă la dreapta. 0
Zatim vozite pravo preko sljedeće raskrsnice. Mergeţ------ -r--t î-ainte-l- ur--to-r----n-er-e-ţ-e. M______ a___ d____ î______ l_ u_________ i___________ M-r-e-i a-o- d-e-t î-a-n-e l- u-m-t-a-e- i-t-r-e-ţ-e- ----------------------------------------------------- Mergeţi apoi drept înainte la următoarea intersecţie. 0
Izvinite, kako da dođem do aerodroma? Sc-za---------m a-u----a -erop-rt? S__________ c__ a____ l_ a________ S-u-a-i-m-, c-m a-u-g l- a-r-p-r-? ---------------------------------- Scuzaţi-mă, cum ajung la aeroport? 0
Najbolje je da uzmete metro. Cel-m-i-bi-e-l-a-- m-t----. C__ m__ b___ l____ m_______ C-l m-i b-n- l-a-i m-t-o-l- --------------------------- Cel mai bine luaţi metroul. 0
Vozite se jednostavno do zadnje stanice. Me---ţi pâ-ă--a-ulti-a staţie. M______ p___ l_ u_____ s______ M-r-e-i p-n- l- u-t-m- s-a-i-. ------------------------------ Mergeţi până la ultima staţie. 0

Jezik životinja

Kad se želimo izraziti, koristimo jezik. Životinje takođe imaju svoj jezik. I koriste ga točno kao ljudi. To znači da međusobno komuniciraju kako bi razmijenile informacije. U principu svaka životinjska vrsta ima svoj specifičan jezik. Čak i termiti međusobno komuniciraju. Kad su u opasnosti udaraju tijelom o zemlju. Na taj način upozoravaju jedni druge. Druge vrste životinja zvižde dok se neprijatelj približava. Pčele komuniciraju putem plesa. Tako pokazuju drugim pčelama gdje je hrana. Kitovi proizvode zvukove koji se čuju i do 5.000 kilometara daleko. Oni pak komuniciraju putem posebnog pjeva. Slonovi jednim drugima takođe šalju različite zvučne signale. Međutim, oni su nečujni ljudskom uhu. Većina životinjskih jezika je jako složena. Sastoje se od kombinacije različitih znakova. Dakle, koriste se akustični, hemijski i optički signali. Osim toga, životinje koriste različite gestove. Čovjek je u međuvremenu naučio jezik svojih kućnih ljubimaca. On sada već zna kad se pas raduje. Takođe zna kad mačke žele biti same. Psi i mačke govore sasvim drugačije jezike. Mnogo znakova je potpuno suprotno. Dugo se smatralo da se te dvije vrste životinja jednostavno ne vole. Međutim, oni se samo ne razumiju. To pak dovodi do poteškoća između pasa i mačaka. Dakle, i životinje se svađaju zbog nesporazuma...
Da li ste to znali?
Srpski je maternji jezik oko 12 miliona ljudi. Većina živi u Srbiji i u drugim zemljama južne Evrope. Srpski spada u južnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s hrvatskim i bosanskim. Gramatika i jezički fond ovih jezika su veoma slični. Zato se Srbi, Hrvati i Bosanci vrlo lako međusobno sporazumijevaju. Srpska azbuka ima 30 slova. Za svako slovo postoji jasan izgovor. Kod naglaska postoje paralele s klasičnim tonskim jezicima. U kineskom se, na primjer, s visinom tona slogova mijenja i njihovo značenje. U srpskom je slično. Ali ovdje samo visina naglašenog sloga igra ulogu. Jezička struktura s puno fleksija je još jedna od karakteristika srpskog jezika. To znači da se imenice, pridjevi i zamjenice uvijek dekliniraju a glagoli konjugiraju. Koga interesiraju gramatičke strukture, treba obavezno učiti srpski!