Knjiga fraza

bs Pitati za put   »   nn Asking for directions

40 [četrdeset]

Pitati za put

Pitati za put

40 [førti]

Asking for directions

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
Izvinite! O-sak! Orsak! O-s-k- ------ Orsak! 0
Možete li mi pomoći? K-- ---hj---e -e-? Kan du hjelpe meg? K-n d- h-e-p- m-g- ------------------ Kan du hjelpe meg? 0
Gdje ovdje ima dobar restoran? Fi--t -et-ein -od r--taura-- h--? Finst det ein god restaurant her? F-n-t d-t e-n g-d r-s-a-r-n- h-r- --------------------------------- Finst det ein god restaurant her? 0
Idite lijevo iza ugla. G---i--ve--re -ed-h-----t. Gå til vensre ved hjørnet. G- t-l v-n-r- v-d h-ø-n-t- -------------------------- Gå til vensre ved hjørnet. 0
Zatim idite pravo jedan dio puta. Så g-r--- ei- s---k---e-t-f-a-. Så går du eit stykke rett fram. S- g-r d- e-t s-y-k- r-t- f-a-. ------------------------------- Så går du eit stykke rett fram. 0
Zatim idite stotinu metara udesno. Så -å- -- hu--re-mete----l--øg-e. Så går du hundre meter til høgre. S- g-r d- h-n-r- m-t-r t-l h-g-e- --------------------------------- Så går du hundre meter til høgre. 0
Možete također uzeti autobus. D---an -a-b--sen --. Du kan ta bussen òg. D- k-n t- b-s-e- ò-. -------------------- Du kan ta bussen òg. 0
Možete također uzeti tramvaj. Du--an-ta--rik--- ò-. Du kan ta trikken òg. D- k-n t- t-i-k-n ò-. --------------------- Du kan ta trikken òg. 0
Možete također jednostavno voziti za mnom. Du-kan-b---e køyr- e-t-r -e-. Du kan berre køyre etter meg. D- k-n b-r-e k-y-e e-t-r m-g- ----------------------------- Du kan berre køyre etter meg. 0
Kako da dođem do fudbalskog stadiona? K-r--is kjem--- -i- f-tbal-ba--n? Korleis kjem eg til fotballbanen? K-r-e-s k-e- e- t-l f-t-a-l-a-e-? --------------------------------- Korleis kjem eg til fotballbanen? 0
Pređite most! G- -ve--bru-. Gå over brua. G- o-e- b-u-. ------------- Gå over brua. 0
Vozite kroz tunel! Kø-r-----n---tu-el-en. Køyr gjennom tunellen. K-y- g-e-n-m t-n-l-e-. ---------------------- Køyr gjennom tunellen. 0
Vozite do trećeg semafora. K--r-t-l ----jem --l--et tr--j- l--k-y-se-. Køyr til du kjem til det tredje lyskrysset. K-y- t-l d- k-e- t-l d-t t-e-j- l-s-r-s-e-. ------------------------------------------- Køyr til du kjem til det tredje lyskrysset. 0
Skrenite zatim u prvu ulicu desno. Så--ek-d--f-rst- v-g---ti- --g--. Så tek du fyrste vegen til høgre. S- t-k d- f-r-t- v-g-n t-l h-g-e- --------------------------------- Så tek du fyrste vegen til høgre. 0
Zatim vozite pravo preko sljedeće raskrsnice. Så--e- -u-r-tt--r-m-i ne-te-kry----. Så tek du rett fram i neste krysset. S- t-k d- r-t- f-a- i n-s-e k-y-s-t- ------------------------------------ Så tek du rett fram i neste krysset. 0
Izvinite, kako da dođem do aerodroma? O--a-- k--leis-k-em--g-----fly---s---? Orsak, korleis kjem eg til flyplassen? O-s-k- k-r-e-s k-e- e- t-l f-y-l-s-e-? -------------------------------------- Orsak, korleis kjem eg til flyplassen? 0
Najbolje je da uzmete metro. Det -e--e er-å-t- --banen. Det beste er å ta T-banen. D-t b-s-e e- å t- T-b-n-n- -------------------------- Det beste er å ta T-banen. 0
Vozite se jednostavno do zadnje stanice. B-----t- ----n--il end-stas--n-n. Berre ta banen til endestasjonen. B-r-e t- b-n-n t-l e-d-s-a-j-n-n- --------------------------------- Berre ta banen til endestasjonen. 0

Jezik životinja

Kad se želimo izraziti, koristimo jezik. Životinje takođe imaju svoj jezik. I koriste ga točno kao ljudi. To znači da međusobno komuniciraju kako bi razmijenile informacije. U principu svaka životinjska vrsta ima svoj specifičan jezik. Čak i termiti međusobno komuniciraju. Kad su u opasnosti udaraju tijelom o zemlju. Na taj način upozoravaju jedni druge. Druge vrste životinja zvižde dok se neprijatelj približava. Pčele komuniciraju putem plesa. Tako pokazuju drugim pčelama gdje je hrana. Kitovi proizvode zvukove koji se čuju i do 5.000 kilometara daleko. Oni pak komuniciraju putem posebnog pjeva. Slonovi jednim drugima takođe šalju različite zvučne signale. Međutim, oni su nečujni ljudskom uhu. Većina životinjskih jezika je jako složena. Sastoje se od kombinacije različitih znakova. Dakle, koriste se akustični, hemijski i optički signali. Osim toga, životinje koriste različite gestove. Čovjek je u međuvremenu naučio jezik svojih kućnih ljubimaca. On sada već zna kad se pas raduje. Takođe zna kad mačke žele biti same. Psi i mačke govore sasvim drugačije jezike. Mnogo znakova je potpuno suprotno. Dugo se smatralo da se te dvije vrste životinja jednostavno ne vole. Međutim, oni se samo ne razumiju. To pak dovodi do poteškoća između pasa i mačaka. Dakle, i životinje se svađaju zbog nesporazuma...
Da li ste to znali?
Srpski je maternji jezik oko 12 miliona ljudi. Većina živi u Srbiji i u drugim zemljama južne Evrope. Srpski spada u južnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s hrvatskim i bosanskim. Gramatika i jezički fond ovih jezika su veoma slični. Zato se Srbi, Hrvati i Bosanci vrlo lako međusobno sporazumijevaju. Srpska azbuka ima 30 slova. Za svako slovo postoji jasan izgovor. Kod naglaska postoje paralele s klasičnim tonskim jezicima. U kineskom se, na primjer, s visinom tona slogova mijenja i njihovo značenje. U srpskom je slično. Ali ovdje samo visina naglašenog sloga igra ulogu. Jezička struktura s puno fleksija je još jedna od karakteristika srpskog jezika. To znači da se imenice, pridjevi i zamjenice uvijek dekliniraju a glagoli konjugiraju. Koga interesiraju gramatičke strukture, treba obavezno učiti srpski!