Knjiga fraza

bs Pitati za put   »   ka გზის გაკვლევა

40 [četrdeset]

Pitati za put

Pitati za put

40 [ორმოცი]

40 [ormotsi]

გზის გაკვლევა

[gzis gak'vleva]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski gruzijski Igra Više
Izvinite! მა------! მაპატიეთ! მ-პ-ტ-ე-! --------- მაპატიეთ! 0
map-a-'iet! map'at'iet! m-p-a-'-e-! ----------- map'at'iet!
Možete li mi pomoći? შე-ი----თ-დამ-----ოთ? შეგიძლიათ დამეხმაროთ? შ-გ-ძ-ი-თ დ-მ-ხ-ა-ო-? --------------------- შეგიძლიათ დამეხმაროთ? 0
s-eg--zlia- ---e--marot? shegidzliat damekhmarot? s-e-i-z-i-t d-m-k-m-r-t- ------------------------ shegidzliat damekhmarot?
Gdje ovdje ima dobar restoran? ს-დ-არის--ქ----გ- რ-სტ-რ--ი? სად არის აქ კარგი რესტორანი? ს-დ ა-ი- ა- კ-რ-ი რ-ს-ო-ა-ი- ---------------------------- სად არის აქ კარგი რესტორანი? 0
sad-ar-- ak -'a-g---e--'o-ani? sad aris ak k'argi rest'orani? s-d a-i- a- k-a-g- r-s-'-r-n-? ------------------------------ sad aris ak k'argi rest'orani?
Idite lijevo iza ugla. მ--რ----ით ---ცხ---, შ--ა-ვ----. მიბრძანდით მარცხნივ, შესახვევში. მ-ბ-ძ-ნ-ი- მ-რ-ხ-ი-, შ-ს-ხ-ე-შ-. -------------------------------- მიბრძანდით მარცხნივ, შესახვევში. 0
mib-dz-n-i------skhn-v,-sh------ev--i. mibrdzandit martskhniv, shesakhvevshi. m-b-d-a-d-t m-r-s-h-i-, s-e-a-h-e-s-i- -------------------------------------- mibrdzandit martskhniv, shesakhvevshi.
Zatim idite pravo jedan dio puta. შ---ე- --ტ-----ს -ირდ-პ---ი--ეთ. შემდეგ ცოტა ხანს პირდაპირ იარეთ. შ-მ-ე- ც-ტ- ხ-ნ- პ-რ-ა-ი- ი-რ-თ- -------------------------------- შემდეგ ცოტა ხანს პირდაპირ იარეთ. 0
s-em-eg --o-----ha-s-p'-r--p'ir----e-. shemdeg tsot'a khans p'irdap'ir iaret. s-e-d-g t-o-'- k-a-s p-i-d-p-i- i-r-t- -------------------------------------- shemdeg tsot'a khans p'irdap'ir iaret.
Zatim idite stotinu metara udesno. შ---ეგ--- მ-ტ--ი -არჯ-ნივ. შემდეგ ას მეტრში მარჯვნივ. შ-მ-ე- ა- მ-ტ-შ- მ-რ-ვ-ი-. -------------------------- შემდეგ ას მეტრში მარჯვნივ. 0
she-d----- -e-'r-hi marjv-i-. shemdeg as met'rshi marjvniv. s-e-d-g a- m-t-r-h- m-r-v-i-. ----------------------------- shemdeg as met'rshi marjvniv.
Možete također uzeti autobus. შეგი--იათ ----ბ---თა---ახვ-დეთ. შეგიძლიათ ავტობუსითაც წახვიდეთ. შ-გ-ძ-ი-თ ა-ტ-ბ-ს-თ-ც წ-ხ-ი-ე-. ------------------------------- შეგიძლიათ ავტობუსითაც წახვიდეთ. 0
she-i-z-ia- a--'----i--t--ts-a--v-d-t. shegidzliat avt'obusitats ts'akhvidet. s-e-i-z-i-t a-t-o-u-i-a-s t-'-k-v-d-t- -------------------------------------- shegidzliat avt'obusitats ts'akhvidet.
Možete također uzeti tramvaj. შ-გ--ლი---ტ---ვ----ც --ხ----თ. შეგიძლიათ ტრამვაითაც წახვიდეთ. შ-გ-ძ-ი-თ ტ-ა-ვ-ი-ა- წ-ხ-ი-ე-. ------------------------------ შეგიძლიათ ტრამვაითაც წახვიდეთ. 0
s-------i-t-t--a----ta-- ts'a-hv--e-. shegidzliat t'ramvaitats ts'akhvidet. s-e-i-z-i-t t-r-m-a-t-t- t-'-k-v-d-t- ------------------------------------- shegidzliat t'ramvaitats ts'akhvidet.
Možete također jednostavno voziti za mnom. შეგი-ლი-თ-მე -ა-ო-ყვ-თ. შეგიძლიათ მე გამომყვეთ. შ-გ-ძ-ი-თ მ- გ-მ-მ-ვ-თ- ----------------------- შეგიძლიათ მე გამომყვეთ. 0
sh---dzl-at -e g-m-m-ve-. shegidzliat me gamomqvet. s-e-i-z-i-t m- g-m-m-v-t- ------------------------- shegidzliat me gamomqvet.
Kako da dođem do fudbalskog stadiona? რ-გორ -ი-ი-ე-ს--დ--ნ-მდ-? როგორ მივიდე სტადიონამდე? რ-გ-რ მ-ვ-დ- ს-ა-ი-ნ-მ-ე- ------------------------- როგორ მივიდე სტადიონამდე? 0
rog-- -----e s-'a--on----? rogor mivide st'adionamde? r-g-r m-v-d- s-'-d-o-a-d-? -------------------------- rogor mivide st'adionamde?
Pređite most! ხ-დი-უ-დ- გად---ე--თ! ხიდი უნდა გადაკვეთოთ! ხ-დ- უ-დ- გ-დ-კ-ე-ო-! --------------------- ხიდი უნდა გადაკვეთოთ! 0
kh--i --da ----k'v---t! khidi unda gadak'vetot! k-i-i u-d- g-d-k-v-t-t- ----------------------- khidi unda gadak'vetot!
Vozite kroz tunel! გ-ირ-ბში-უ--ა-------თ! გვირაბში უნდა გაიაროთ! გ-ი-ა-შ- უ-დ- გ-ი-რ-თ- ---------------------- გვირაბში უნდა გაიაროთ! 0
gv----s---unda g-i-r-t! gvirabshi unda gaiarot! g-i-a-s-i u-d- g-i-r-t- ----------------------- gvirabshi unda gaiarot!
Vozite do trećeg semafora. მი--- -ე-ამ---უ-ნი--ა--ე. მიდით მესამე შუქნიშნამდე. მ-დ-თ მ-ს-მ- შ-ქ-ი-ნ-მ-ე- ------------------------- მიდით მესამე შუქნიშნამდე. 0
mi-it---s----sh-kn---n-mde. midit mesame shuknishnamde. m-d-t m-s-m- s-u-n-s-n-m-e- --------------------------- midit mesame shuknishnamde.
Skrenite zatim u prvu ulicu desno. შ----- შეუხვი-თ პირვე----------- მა-ჯვ-ივ. შემდეგ შეუხვიეთ პირველივე ქუჩაზე მარჯვნივ. შ-მ-ე- შ-უ-ვ-ე- პ-რ-ე-ი-ე ქ-ჩ-ზ- მ-რ-ვ-ი-. ------------------------------------------ შემდეგ შეუხვიეთ პირველივე ქუჩაზე მარჯვნივ. 0
sh----g sh--khv-e- p-irv-l----k---a---m-r--ni-. shemdeg sheukhviet p'irvelive kuchaze marjvniv. s-e-d-g s-e-k-v-e- p-i-v-l-v- k-c-a-e m-r-v-i-. ----------------------------------------------- shemdeg sheukhviet p'irvelive kuchaze marjvniv.
Zatim vozite pravo preko sljedeće raskrsnice. შ-მ--- -ა--- --რ----რ,-შე-დე-ი-გზაჯ-არ---ნის -ა--ით. შემდეგ წადით პირდაპირ, შემდეგი გზაჯვარედინის გავლით. შ-მ-ე- წ-დ-თ პ-რ-ა-ი-, შ-მ-ე-ი გ-ა-ვ-რ-დ-ნ-ს გ-ვ-ი-. ---------------------------------------------------- შემდეგ წადით პირდაპირ, შემდეგი გზაჯვარედინის გავლით. 0
sh--deg ts'-dit --i-d-p'i-- ---mde-----a--a---inis--avl-t. shemdeg ts'adit p'irdap'ir, shemdegi gzajvaredinis gavlit. s-e-d-g t-'-d-t p-i-d-p-i-, s-e-d-g- g-a-v-r-d-n-s g-v-i-. ---------------------------------------------------------- shemdeg ts'adit p'irdap'ir, shemdegi gzajvaredinis gavlit.
Izvinite, kako da dođem do aerodroma? უ-აც---ად- რო--- მ---დ--აე---ო-ტა-დე? უკაცრავად, როგორ მივიდე აეროპორტამდე? უ-ა-რ-ვ-დ- რ-გ-რ მ-ვ-დ- ა-რ-პ-რ-ა-დ-? ------------------------------------- უკაცრავად, როგორ მივიდე აეროპორტამდე? 0
u---tsr---d,--o--r----i-- ------or--a--e? uk'atsravad, rogor mivide aerop'ort'amde? u-'-t-r-v-d- r-g-r m-v-d- a-r-p-o-t-a-d-? ----------------------------------------- uk'atsravad, rogor mivide aerop'ort'amde?
Najbolje je da uzmete metro. უ--ობ-ს-ა---ტრ--ი. უმჯობესია მეტროთი. უ-ჯ-ბ-ს-ა მ-ტ-ო-ი- ------------------ უმჯობესია მეტროთი. 0
umjo-es-------ro-i. umjobesia met'roti. u-j-b-s-a m-t-r-t-. ------------------- umjobesia met'roti.
Vozite se jednostavno do zadnje stanice. იმ--ავრე- ბო---გაჩერე-ა-დ-. იმგზავრეთ ბოლო გაჩერებამდე. ი-გ-ა-რ-თ ბ-ლ- გ-ჩ-რ-ბ-მ-ე- --------------------------- იმგზავრეთ ბოლო გაჩერებამდე. 0
i---a--e----lo -a---r--a-d-. imgzavret bolo gacherebamde. i-g-a-r-t b-l- g-c-e-e-a-d-. ---------------------------- imgzavret bolo gacherebamde.

Jezik životinja

Kad se želimo izraziti, koristimo jezik. Životinje takođe imaju svoj jezik. I koriste ga točno kao ljudi. To znači da međusobno komuniciraju kako bi razmijenile informacije. U principu svaka životinjska vrsta ima svoj specifičan jezik. Čak i termiti međusobno komuniciraju. Kad su u opasnosti udaraju tijelom o zemlju. Na taj način upozoravaju jedni druge. Druge vrste životinja zvižde dok se neprijatelj približava. Pčele komuniciraju putem plesa. Tako pokazuju drugim pčelama gdje je hrana. Kitovi proizvode zvukove koji se čuju i do 5.000 kilometara daleko. Oni pak komuniciraju putem posebnog pjeva. Slonovi jednim drugima takođe šalju različite zvučne signale. Međutim, oni su nečujni ljudskom uhu. Većina životinjskih jezika je jako složena. Sastoje se od kombinacije različitih znakova. Dakle, koriste se akustični, hemijski i optički signali. Osim toga, životinje koriste različite gestove. Čovjek je u međuvremenu naučio jezik svojih kućnih ljubimaca. On sada već zna kad se pas raduje. Takođe zna kad mačke žele biti same. Psi i mačke govore sasvim drugačije jezike. Mnogo znakova je potpuno suprotno. Dugo se smatralo da se te dvije vrste životinja jednostavno ne vole. Međutim, oni se samo ne razumiju. To pak dovodi do poteškoća između pasa i mačaka. Dakle, i životinje se svađaju zbog nesporazuma...
Da li ste to znali?
Srpski je maternji jezik oko 12 miliona ljudi. Većina živi u Srbiji i u drugim zemljama južne Evrope. Srpski spada u južnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s hrvatskim i bosanskim. Gramatika i jezički fond ovih jezika su veoma slični. Zato se Srbi, Hrvati i Bosanci vrlo lako međusobno sporazumijevaju. Srpska azbuka ima 30 slova. Za svako slovo postoji jasan izgovor. Kod naglaska postoje paralele s klasičnim tonskim jezicima. U kineskom se, na primjer, s visinom tona slogova mijenja i njihovo značenje. U srpskom je slično. Ali ovdje samo visina naglašenog sloga igra ulogu. Jezička struktura s puno fleksija je još jedna od karakteristika srpskog jezika. To znači da se imenice, pridjevi i zamjenice uvijek dekliniraju a glagoli konjugiraju. Koga interesiraju gramatičke strukture, treba obavezno učiti srpski!