Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   ka წელიწადის დროები და ამინდი

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [თექვსმეტი]

16 [tekvsmet\'i]

წელიწადის დროები და ამინდი

[ts'elits'adis droebi da amindi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gruzijski igra Više
Ovo su godišnja doba: ეს--რ-- --ლ-წ-დის -----ი: ე_ ა___ წ________ დ______ ე- ა-ი- წ-ლ-წ-დ-ს დ-ო-ბ-: ------------------------- ეს არის წელიწადის დროები: 0
es a-is--s'e----'ad-s--roe-i: e_ a___ t____________ d______ e- a-i- t-'-l-t-'-d-s d-o-b-: ----------------------------- es aris ts'elits'adis droebi:
Proljeće, ljeto, გ----ხ-ლი, ზ-ფხ-ლ-, გ_________ ზ_______ გ-ზ-ფ-უ-ი- ზ-ფ-უ-ი- ------------------- გაზაფხული, ზაფხული, 0
g--ap--uli, ---kh-l-, g__________ z________ g-z-p-h-l-, z-p-h-l-, --------------------- gazapkhuli, zapkhuli,
jesen i zima. შ--ოდგო--, --მ-ა--. შ_________ ზ_______ შ-მ-დ-ო-ა- ზ-მ-ა-ი- ------------------- შემოდგომა, ზამთარი. 0
s--mod-oma, ---t-ri. s__________ z_______ s-e-o-g-m-, z-m-a-i- -------------------- shemodgoma, zamtari.
Ljeto je vruće. ზა-ხუ-ში--ხ-ლ-. ზ_______ ც_____ ზ-ფ-უ-შ- ც-ე-ა- --------------- ზაფხულში ცხელა. 0
z----ul-h- ts-hela. z_________ t_______ z-p-h-l-h- t-k-e-a- ------------------- zapkhulshi tskhela.
Ljeti sija sunce. ზ-ფ-უ-ში---ე -ნათ---. ზ_______ მ__ ა_______ ზ-ფ-უ-შ- მ-ე ა-ა-ე-ს- --------------------- ზაფხულში მზე ანათებს. 0
zapk-ul-----ze a-a-e-s. z_________ m__ a_______ z-p-h-l-h- m-e a-a-e-s- ----------------------- zapkhulshi mze anatebs.
Ljeti rado idemo šetati. ზ-ფ-უ--- -ასეი-ნ---მი---ვ-რ-. ზ_______ ს________ მ_________ ზ-ფ-უ-შ- ს-ს-ი-ნ-დ მ-ვ-ი-ა-თ- ----------------------------- ზაფხულში სასეირნოდ მივდივართ. 0
z----ul--- sa----n-----vdiv--t. z_________ s________ m_________ z-p-h-l-h- s-s-i-n-d m-v-i-a-t- ------------------------------- zapkhulshi saseirnod mivdivart.
Zima je hladna. ზ--თ-რი ც---ა. ზ______ ც_____ ზ-მ-ა-ი ც-ვ-ა- -------------- ზამთარი ცივია. 0
z--t--i tsi---. z______ t______ z-m-a-i t-i-i-. --------------- zamtari tsivia.
Zimi pada snijeg ili kiša. ზა-თ-რში -ო-ს-ა- ---მ-. ზ_______ თ___ ა_ წ_____ ზ-მ-ა-შ- თ-ვ- ა- წ-ი-ს- ----------------------- ზამთარში თოვს ან წვიმს. 0
zamt--sh--t--- an -s'v-ms. z________ t___ a_ t_______ z-m-a-s-i t-v- a- t-'-i-s- -------------------------- zamtarshi tovs an ts'vims.
Zimi rado ostajemo doma. ზ-მთარ-- -ახლშ--ყო--- ---ყვ--ს. ზ_______ ს_____ ყ____ გ________ ზ-მ-ა-შ- ს-ხ-შ- ყ-ფ-ა გ-ი-ვ-რ-. ------------------------------- ზამთარში სახლში ყოფნა გვიყვარს. 0
za--a-s---s--h-sh----p-a gv-qv--s. z________ s_______ q____ g________ z-m-a-s-i s-k-l-h- q-p-a g-i-v-r-. ---------------------------------- zamtarshi sakhlshi qopna gviqvars.
Hladno je. ც---. ც____ ც-ვ-. ----- ცივა. 0
tsiv-. t_____ t-i-a- ------ tsiva.
Pada kiša. წ--მს. წ_____ წ-ი-ს- ------ წვიმს. 0
t-'v--s. t_______ t-'-i-s- -------- ts'vims.
Vjetrovito je. ქ--ი-. ქ_____ ქ-რ-ა- ------ ქარია. 0
k-ria. k_____ k-r-a- ------ karia.
Toplo je. თბ---. თ_____ თ-ი-ა- ------ თბილა. 0
t-i-a. t_____ t-i-a- ------ tbila.
Sunčano je. მ-ია-ი ა-ი-დ-ა. მ_____ ა_______ მ-ი-ნ- ა-ი-დ-ა- --------------- მზიანი ამინდია. 0
mzian- a--n---. m_____ a_______ m-i-n- a-i-d-a- --------------- mziani amindia.
Vedro je. უ-რუ-ლო-----დია. უ______ ა_______ უ-რ-ბ-ო ა-ი-დ-ა- ---------------- უღრუბლო ამინდია. 0
ughr---o----n-i-. u_______ a_______ u-h-u-l- a-i-d-a- ----------------- ughrublo amindia.
Kakvo je vrijeme danas? დ-ე----გორ- ამინდია? დ___ რ_____ ა_______ დ-ე- რ-გ-რ- ა-ი-დ-ა- -------------------- დღეს როგორი ამინდია? 0
dgh-- -o---i-a-i-dia? d____ r_____ a_______ d-h-s r-g-r- a-i-d-a- --------------------- dghes rogori amindia?
Danas je hladno. დღ-ს-ც---. დ___ ც____ დ-ე- ც-ვ-. ---------- დღეს ცივა. 0
d---s -siv-. d____ t_____ d-h-s t-i-a- ------------ dghes tsiva.
Danas je toplo. დღ-- თბილა. დ___ თ_____ დ-ე- თ-ი-ა- ----------- დღეს თბილა. 0
dgh-s -----. d____ t_____ d-h-s t-i-a- ------------ dghes tbila.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + gruzijski (1-100) MP3 gruzijski (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...