Zbirka izraza

hr Osobe   »   ka პიროვნებები

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [ერთი]

1 [erti]

პიროვნებები

p'irovnebebi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gruzijski igra Više
ja -ე მ_ მ- -- მე 0
-e m_ m- -- me
ja i ti მ- დ- შენ მ_ დ_ შ__ მ- დ- შ-ნ --------- მე და შენ 0
me d----en m_ d_ s___ m- d- s-e- ---------- me da shen
nas dvoje ჩ--ნ---ი-ე ჩ___ ო____ ჩ-ე- ო-ი-ე ---------- ჩვენ ორივე 0
c-ven-orive c____ o____ c-v-n o-i-e ----------- chven orive
on ი- ი_ ი- -- ის 0
i- i_ i- -- is
on i ona ის---ა--- და--- [ქალ-] ი_ [_____ დ_ ი_ [_____ ი- [-ა-ი- დ- ი- [-ა-ი- ---------------------- ის [კაცი] და ის [ქალი] 0
i--[k-at-i]-d--is ----i] i_ [_______ d_ i_ [_____ i- [-'-t-i- d- i- [-a-i- ------------------------ is [k'atsi] da is [kali]
njih dvoje ი--ნი--რ-ვე ი____ ო____ ი-ი-ი ო-ი-ე ----------- ისინი ორივე 0
isi-- or-ve i____ o____ i-i-i o-i-e ----------- isini orive
muškarac კ-ცი კ___ კ-ც- ---- კაცი 0
k---si k_____ k-a-s- ------ k'atsi
žena ქ--ი ქ___ ქ-ლ- ---- ქალი 0
ka-i k___ k-l- ---- kali
dijete ბ-ვ--ი ბ_____ ბ-ვ-ვ- ------ ბავშვი 0
ba--h-i b______ b-v-h-i ------- bavshvi
jedna obitelj ოჯ-ხი ო____ ო-ა-ი ----- ოჯახი 0
oj-khi o_____ o-a-h- ------ ojakhi
moja obitelj ჩე-- ოჯახი ჩ___ ო____ ჩ-მ- ო-ა-ი ---------- ჩემი ოჯახი 0
c---i-oja--i c____ o_____ c-e-i o-a-h- ------------ chemi ojakhi
Moja obitelj je ovdje. ჩემი-ო-ა-ი -ქ -რის. ჩ___ ო____ ა_ ა____ ჩ-მ- ო-ა-ი ა- ა-ი-. ------------------- ჩემი ოჯახი აქ არის. 0
c--mi-----hi a--ar-s. c____ o_____ a_ a____ c-e-i o-a-h- a- a-i-. --------------------- chemi ojakhi ak aris.
Ja sam ovdje. მე -ქ --რ. მ_ ა_ ვ___ მ- ა- ვ-რ- ---------- მე აქ ვარ. 0
m---- v--. m_ a_ v___ m- a- v-r- ---------- me ak var.
Ti si ovdje. შ---ა-----. შ__ ა_ ხ___ შ-ნ ა- ხ-რ- ----------- შენ აქ ხარ. 0
sh-n----k--r. s___ a_ k____ s-e- a- k-a-. ------------- shen ak khar.
On je ovdje i ona je ovdje. ი- -კ---] აქ--რ-- და -ს--ქა-----ქ---ის. ი_ [_____ ა_ ა___ დ_ ი_ [_____ ა_ ა____ ი- [-ა-ი- ა- ა-ი- დ- ი- [-ა-ი- ა- ა-ი-. --------------------------------------- ის [კაცი] აქ არის და ის [ქალი] აქ არის. 0
i--[k'-tsi] a--a-i- d---s --a-i-------is. i_ [_______ a_ a___ d_ i_ [_____ a_ a____ i- [-'-t-i- a- a-i- d- i- [-a-i- a- a-i-. ----------------------------------------- is [k'atsi] ak aris da is [kali] ak aris.
Mi smo ovdje. ჩვ-ნ----ვა-თ. ჩ___ ა_ ვ____ ჩ-ე- ა- ვ-რ-. ------------- ჩვენ აქ ვართ. 0
c-ven--- v---. c____ a_ v____ c-v-n a- v-r-. -------------- chven ak vart.
Vi ste ovdje. თქვე------არ-. თ____ ა_ ხ____ თ-ვ-ნ ა- ხ-რ-. -------------- თქვენ აქ ხართ. 0
tk-en ak -har-. t____ a_ k_____ t-v-n a- k-a-t- --------------- tkven ak khart.
Oni su svi ovdje. ი-ი---ყ------ -ქ-ა-ი--. ი____ ყ______ ა_ ა_____ ი-ი-ი ყ-ე-ა-ი ა- ა-ი-ნ- ----------------------- ისინი ყველანი აქ არიან. 0
isini-q-e-an---k-ar-a-. i____ q______ a_ a_____ i-i-i q-e-a-i a- a-i-n- ----------------------- isini qvelani ak arian.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + gruzijski (1-100) MP3 gruzijski (1-100)
Video nije pronađen!

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!