Zbirka izraza

hr Brojati   »   ka რიცხვები

7 [sedam]

Brojati

Brojati

7 [შვიდი]

7 [shvidi]

რიცხვები

[ritskhvebi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gruzijski igra Više
Ja brojim: ვი----: ვ______ ვ-თ-ლ-: ------- ვითვლი: 0
vi-v--: v______ v-t-l-: ------- vitvli:
jedan, dva, tri ერ-ი- ო-ი,--ა-ი ე____ ო___ ს___ ე-თ-, ო-ი- ს-მ- --------------- ერთი, ორი, სამი 0
er-i,-ori- sami e____ o___ s___ e-t-, o-i- s-m- --------------- erti, ori, sami
Brojim do tri. ვი---- --მა---. ვ_____ ს_______ ვ-თ-ლ- ს-მ-მ-ე- --------------- ვითვლი სამამდე. 0
vi---i-samamd-. v_____ s_______ v-t-l- s-m-m-e- --------------- vitvli samamde.
Ja brojim dalje: ვ-გ---ლ-ბ თვ--ს: ვ________ თ_____ ვ-გ-ძ-ლ-ბ თ-ლ-ს- ---------------- ვაგრძელებ თვლას: 0
v-grdzel---t-la-: v_________ t_____ v-g-d-e-e- t-l-s- ----------------- vagrdzeleb tvlas:
četiri, pet, šest, ო-ხ---ხუთ-,---ვსი, ო____ ხ____ ე_____ ო-ხ-, ხ-თ-, ე-ვ-ი- ------------------ ოთხი, ხუთი, ექვსი, 0
o--hi----u--,--kvsi, o_____ k_____ e_____ o-k-i- k-u-i- e-v-i- -------------------- otkhi, khuti, ekvsi,
sedam, osam, devet შვ-დი--რვ-- ცხრა შ_____ რ___ ც___ შ-ი-ი- რ-ა- ც-რ- ---------------- შვიდი, რვა, ცხრა 0
s--id-- r-a--t-k-ra s______ r___ t_____ s-v-d-, r-a- t-k-r- ------------------- shvidi, rva, tskhra
Brojim. მ- ვ---ლი. მ_ ვ______ მ- ვ-თ-ლ-. ---------- მე ვითვლი. 0
m- --tv-i. m_ v______ m- v-t-l-. ---------- me vitvli.
Brojiš. შენ ით--ი. შ__ ი_____ შ-ნ ი-ვ-ი- ---------- შენ ითვლი. 0
s-en--tv-i. s___ i_____ s-e- i-v-i- ----------- shen itvli.
Broji. ის ითვლი-. ი_ ი______ ი- ი-ვ-ი-. ---------- ის ითვლის. 0
i--i-vli-. i_ i______ i- i-v-i-. ---------- is itvlis.
Jedan. Prvi. ე-თი- პი-ვე-ი. ე____ პ_______ ე-თ-. პ-რ-ე-ი- -------------- ერთი. პირველი. 0
e-ti. p---v--i. e____ p________ e-t-. p-i-v-l-. --------------- erti. p'irveli.
Dva. Drugi. ორი- --ო--. ო___ მ_____ ო-ი- მ-ო-ე- ----------- ორი. მეორე. 0
o-i. m-o-e. o___ m_____ o-i- m-o-e- ----------- ori. meore.
Tri. Treći. სა--- -ეს-მ-. ს____ მ______ ს-მ-. მ-ს-მ-. ------------- სამი. მესამე. 0
sami--me----. s____ m______ s-m-. m-s-m-. ------------- sami. mesame.
Četiri. Četvrti. ოთხ-. მე-თხე. ო____ მ______ ო-ხ-. მ-ო-ხ-. ------------- ოთხი. მეოთხე. 0
ot--i- m-----e. o_____ m_______ o-k-i- m-o-k-e- --------------- otkhi. meotkhe.
Pet. Peti. ხ-თი---ე--თე. ხ____ მ______ ხ-თ-. მ-ხ-თ-. ------------- ხუთი. მეხუთე. 0
k-u-i--mek--t-. k_____ m_______ k-u-i- m-k-u-e- --------------- khuti. mekhute.
Šest. Šesti. ექ-სი------ვსე. ე_____ მ_______ ე-ვ-ი- მ-ე-ვ-ე- --------------- ექვსი. მეექვსე. 0
ek---.--ee-vse. e_____ m_______ e-v-i- m-e-v-e- --------------- ekvsi. meekvse.
Sedam. Sedmi. შ-იდი--მე-ვ-დე. შ_____ მ_______ შ-ი-ი- მ-შ-ი-ე- --------------- შვიდი. მეშვიდე. 0
shvi--. -e--v---. s______ m________ s-v-d-. m-s-v-d-. ----------------- shvidi. meshvide.
Osam. Osmi. რ--.-მ---ე. რ___ მ_____ რ-ა- მ-რ-ე- ----------- რვა. მერვე. 0
r--. -er--. r___ m_____ r-a- m-r-e- ----------- rva. merve.
Devet. Deveti. ცხ----მე-ხ--. ც____ მ______ ც-რ-. მ-ც-რ-. ------------- ცხრა. მეცხრე. 0
t-khra.--et-khr-. t______ m________ t-k-r-. m-t-k-r-. ----------------- tskhra. metskhre.

Mišljenje i jezik

Naše mišljenje ovisi o našem jeziku. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati usprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Također lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Također postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli također oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Što je uzrok, što je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju znanstvenike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Dali si znao?
Danski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Tko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različita narječja. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih narječja. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...