Zbirka izraza

hr U kući   »   kk Around the house

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [он жеті]

17 [on jeti]

Around the house

[Üy işinde]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
Ovdje je naša kuća. М--ау---біз--- ү-. Мынау — біздің үй. М-н-у — б-з-і- ү-. ------------------ Мынау — біздің үй. 0
Mınaw —-b--d-- --. Mınaw — bizdiñ üy. M-n-w — b-z-i- ü-. ------------------ Mınaw — bizdiñ üy.
Gore je krov. Жоғары-а-шат-р. Жоғарыда шатыр. Ж-ғ-р-д- ш-т-р- --------------- Жоғарыда шатыр. 0
J-----d- ---ır. Joğarıda şatır. J-ğ-r-d- ş-t-r- --------------- Joğarıda şatır.
Dolje je podrum. Тө-ен-е -е----е. Төменде жертөле. Т-м-н-е ж-р-ө-е- ---------------- Төменде жертөле. 0
T-m-nde-j-r-öl-. Tömende jertöle. T-m-n-e j-r-ö-e- ---------------- Tömende jertöle.
Iza kuće je vrt. Үйді- арт-н-а ба-----ар. Үйдің артында бақша бар. Ү-д-ң а-т-н-а б-қ-а б-р- ------------------------ Үйдің артында бақша бар. 0
Ü-di---r----a baq-- bar. Üydiñ artında baqşa bar. Ü-d-ñ a-t-n-a b-q-a b-r- ------------------------ Üydiñ artında baqşa bar.
Pred kućom nema ulice. Үй-і--ал--н-а-көше----. Үйдің алдында көше жоқ. Ү-д-ң а-д-н-а к-ш- ж-қ- ----------------------- Үйдің алдында көше жоқ. 0
Üydiñ a---n-----ş---oq. Üydiñ aldında köşe joq. Ü-d-ñ a-d-n-a k-ş- j-q- ----------------------- Üydiñ aldında köşe joq.
Pored kuće je drveće. Ү-д---қ-сы-да --аш-а- б-р. Үйдің қасында ағаштар бар. Ү-д-ң қ-с-н-а а-а-т-р б-р- -------------------------- Үйдің қасында ағаштар бар. 0
Ü-d-ñ -a-ınd---ğ--t-r b-r. Üydiñ qasında ağaştar bar. Ü-d-ñ q-s-n-a a-a-t-r b-r- -------------------------- Üydiñ qasında ağaştar bar.
Ovdje je moj stan. Мына----м-н-ң-п-----м. Мынау – менің пәтерім. М-н-у – м-н-ң п-т-р-м- ---------------------- Мынау – менің пәтерім. 0
M-na- – m---- pät--im. Mınaw – meniñ päterim. M-n-w – m-n-ñ p-t-r-m- ---------------------- Mınaw – meniñ päterim.
Ovdje su kuhinja i kupaonica. М-н-----ү- -ен---ынат---б---е. Мұнда асүй мен жуынатын бөлме. М-н-а а-ү- м-н ж-ы-а-ы- б-л-е- ------------------------------ Мұнда асүй мен жуынатын бөлме. 0
Mu--a -s-y -e- ------ın -öl-e. Munda asüy men jwınatın bölme. M-n-a a-ü- m-n j-ı-a-ı- b-l-e- ------------------------------ Munda asüy men jwınatın bölme.
Tamo su dnevni boravak i spavaća soba. А-а ---та-қо--- -ө--- м-н ж-ты--бөлме. Ана жақта қонақ бөлме мен жатын бөлме. А-а ж-қ-а қ-н-қ б-л-е м-н ж-т-н б-л-е- -------------------------------------- Ана жақта қонақ бөлме мен жатын бөлме. 0
A-- ----a --na- böl-- men-j-t-n b-l-e. Ana jaqta qonaq bölme men jatın bölme. A-a j-q-a q-n-q b-l-e m-n j-t-n b-l-e- -------------------------------------- Ana jaqta qonaq bölme men jatın bölme.
Vrata kuće su zatvorena. К-р---е-ік жабы- --р. Кірер есік жабық тұр. К-р-р е-і- ж-б-қ т-р- --------------------- Кірер есік жабық тұр. 0
Ki-er -si- j--ı-----. Kirer esik jabıq tur. K-r-r e-i- j-b-q t-r- --------------------- Kirer esik jabıq tur.
Ali prozori su otvoreni. Б--ақ те-е-ел-- ---қ. Бірақ терезелер ашық. Б-р-қ т-р-з-л-р а-ы-. --------------------- Бірақ терезелер ашық. 0
B-raq ----z-l-- --ı-. Biraq terezeler aşıq. B-r-q t-r-z-l-r a-ı-. --------------------- Biraq terezeler aşıq.
Danas je vruće. Бү--н кү- --т-қ. Бүгін күн ыстық. Б-г-н к-н ы-т-қ- ---------------- Бүгін күн ыстық. 0
Bü-in kü- ıstıq. Bügin kün ıstıq. B-g-n k-n ı-t-q- ---------------- Bügin kün ıstıq.
Idemo u dnevni boravak. Б-з қ-----б-л-ег- ба-а---. Біз қонақ бөлмеге барамыз. Б-з қ-н-қ б-л-е-е б-р-м-з- -------------------------- Біз қонақ бөлмеге барамыз. 0
B-z-----q-bölme-- -ar-mız. Biz qonaq bölmege baramız. B-z q-n-q b-l-e-e b-r-m-z- -------------------------- Biz qonaq bölmege baramız.
Tamo su sofa i fotelja. Ана -ақ---ди-а- ----к--с-- т-р. Ана жақта диван мен кресло тұр. А-а ж-қ-а д-в-н м-н к-е-л- т-р- ------------------------------- Ана жақта диван мен кресло тұр. 0
An- -a-ta--ïvan--e- --e-lo-t-r. Ana jaqta dïvan men kreslo tur. A-a j-q-a d-v-n m-n k-e-l- t-r- ------------------------------- Ana jaqta dïvan men kreslo tur.
Sjednite! Отыры---! Отырыңыз! О-ы-ы-ы-! --------- Отырыңыз! 0
Otı--ñız! Otırıñız! O-ı-ı-ı-! --------- Otırıñız!
Tamo stoji moje računalo. Ана-жерде -ені---о----те-ім----. Ана жерде менің компьютерім тұр. А-а ж-р-е м-н-ң к-м-ь-т-р-м т-р- -------------------------------- Ана жерде менің компьютерім тұр. 0
An---er-- ----ñ----py-t--i- -ur. Ana jerde meniñ kompyuterim tur. A-a j-r-e m-n-ñ k-m-y-t-r-m t-r- -------------------------------- Ana jerde meniñ kompyuterim tur.
Tamo stoji moja glazbena linija. Ана-ж-қ-- ме-----т-р-о асп-бы--тұр. Ана жақта менің стерео аспабым тұр. А-а ж-қ-а м-н-ң с-е-е- а-п-б-м т-р- ----------------------------------- Ана жақта менің стерео аспабым тұр. 0
An--jaq------i- -te-e--a----ı----r. Ana jaqta meniñ stereo aspabım tur. A-a j-q-a m-n-ñ s-e-e- a-p-b-m t-r- ----------------------------------- Ana jaqta meniñ stereo aspabım tur.
Televizor je potpuno nov. Т-ле----р-жап--а--. Теледидар жап-жаңа. Т-л-д-д-р ж-п-ж-ң-. ------------------- Теледидар жап-жаңа. 0
T--e---ar -a--j-ña. Teledïdar jap-jaña. T-l-d-d-r j-p-j-ñ-. ------------------- Teledïdar jap-jaña.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik na primjer ima jako puno riječi. Također ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebao imati više od milijun riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španjolski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika također ovisi o njegovoj povijesti. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Znanstveni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja kemije sadrži tisuće riječi. U gotovo svim jezicima dulje riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovito koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Dali si znao?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 milijuna ljudi je hebrejski materinski jezik. Suvremeni hebrejski je, međutim, umjetno stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Tko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske povijesti. Isprobajte ga!