Zbirka izraza

hr Posvojne zamjenice   »   kk Тәуелдік есімдігі 1

66 [šezdeset i šest]

Posvojne zamjenice

Posvojne zamjenice

66 [алпыс алты]

66 [alpıs altı]

Тәуелдік есімдігі 1

Täweldik esimdigi 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
ja – moj / moja / moje ме- ---з----ң м__ – ө______ м-н – ө-і-н-ң ------------- мен – өзімнің 0
me- – özimniñ m__ – ö______ m-n – ö-i-n-ñ ------------- men – özimniñ
Ne mogu naći moj ključ. Мен -з-к--т-мд- т--а ----й--а----ы-. М__ ө_ к_______ т___ а____ ж________ М-н ө- к-л-і-д- т-б- а-м-й ж-т-р-ы-. ------------------------------------ Мен өз кілтімді таба алмай жатырмын. 0
Me- -z ---t---i-t--- a--a--j--ı---n. M__ ö_ k_______ t___ a____ j________ M-n ö- k-l-i-d- t-b- a-m-y j-t-r-ı-. ------------------------------------ Men öz kiltimdi taba almay jatırmın.
Ne mogu naći moju putnu kartu. Ме- --л---м-- --ба алмай --тырм--. М__ б________ т___ а____ ж________ М-н б-л-т-м-і т-б- а-м-й ж-т-р-ы-. ---------------------------------- Мен билетімді таба алмай жатырмын. 0
Men-b--et-mdi tab- -lm-- --tırmın. M__ b________ t___ a____ j________ M-n b-l-t-m-i t-b- a-m-y j-t-r-ı-. ---------------------------------- Men bïletimdi taba almay jatırmın.
ti – tvoj / tvoja / tvoje с---- өз-ң-ің с__ – ө______ с-н – ө-і-н-ң ------------- сен – өзіңнің 0
s-n-- -ziñniñ s__ – ö______ s-n – ö-i-n-ñ ------------- sen – öziñniñ
Jesi li našao tvoj ključ? С-н--- кіл--ңді--а-т-ң --? С__ ө_ к_______ т_____ б__ С-н ө- к-л-і-д- т-п-ы- б-? -------------------------- Сен өз кілтіңді таптың ба? 0
S-n-----ilt-ñd--t-ptıñ-b-? S__ ö_ k_______ t_____ b__ S-n ö- k-l-i-d- t-p-ı- b-? -------------------------- Sen öz kiltiñdi taptıñ ba?
Jesi li našao tvoju putnu kartu? Сен-өз -и-е---ді -а-т-ң-б-? С__ ө_ б________ т_____ б__ С-н ө- б-л-т-ң-і т-п-ы- б-? --------------------------- Сен өз билетіңді таптың ба? 0
Sen-öz b--eti-----a---- -a? S__ ö_ b________ t_____ b__ S-n ö- b-l-t-ñ-i t-p-ı- b-? --------------------------- Sen öz bïletiñdi taptıñ ba?
on – njegov / njegova / njegovo ол-– он-ң о_ – о___ о- – о-ы- --------- ол – оның 0
o- - -n-ñ o_ – o___ o- – o-ı- --------- ol – onıñ
Znaš li gdje je njegov ključ? О-ы--к---- -а--а---ені- білесің--е? О___ к____ қ____ е_____ б______ б__ О-ы- к-л-і қ-й-а е-е-і- б-л-с-ң б-? ----------------------------------- Оның кілті қайда екенін білесің бе? 0
O--ñ kil-i-qay-a e-en-n---lesi--b-? O___ k____ q____ e_____ b______ b__ O-ı- k-l-i q-y-a e-e-i- b-l-s-ñ b-? ----------------------------------- Onıñ kilti qayda ekenin bilesiñ be?
Znaš li gdje je njegova putna karta? О-ың --ле---қайд--е-ен-- ------ң б-? О___ б_____ қ____ е_____ б______ б__ О-ы- б-л-т- қ-й-а е-е-і- б-л-с-ң б-? ------------------------------------ Оның билеті қайда екенін білесің бе? 0
O-----ï--ti-qayda---enin-b---s-ñ---? O___ b_____ q____ e_____ b______ b__ O-ı- b-l-t- q-y-a e-e-i- b-l-s-ñ b-? ------------------------------------ Onıñ bïleti qayda ekenin bilesiñ be?
ona – njen / njena / njeno о- – ---ң о_ – о___ о- – о-ы- --------- ол – оның 0
o- –-o--ñ o_ – o___ o- – o-ı- --------- ol – onıñ
Njen novac je nestao. Оны----ш--ы-жо---д-. О___ а_____ ж_______ О-ы- а-ш-с- ж-ғ-л-ы- -------------------- Оның ақшасы жоғалды. 0
O-ıñ--q-a-ı---ğald-. O___ a_____ j_______ O-ı- a-ş-s- j-ğ-l-ı- -------------------- Onıñ aqşası joğaldı.
Njena kreditna kartica je također nestala. О--ң ----е -ар-----д-----. О___ н____ к______ д_ ж___ О-ы- н-с-е к-р-а-ы д- ж-қ- -------------------------- Оның несие картасы да жоқ. 0
Onıñ-ne--e--a--ası -- j--. O___ n____ k______ d_ j___ O-ı- n-s-e k-r-a-ı d- j-q- -------------------------- Onıñ nesïe kartası da joq.
mi – naš / naša / naše біз-– -і---ң б__ – б_____ б-з – б-з-і- ------------ біз – біздің 0
b---– b-z--ñ b__ – b_____ b-z – b-z-i- ------------ biz – bizdiñ
Naš djed je bolestan. Б-зд-ң----мы- а-ы--п---лд-. Б_____ а_____ а_____ қ_____ Б-з-і- а-а-ы- а-ы-ы- қ-л-ы- --------------------------- Біздің атамыз ауырып қалды. 0
B--di- -tamız-a-ı-ıp qald-. B_____ a_____ a_____ q_____ B-z-i- a-a-ı- a-ı-ı- q-l-ı- --------------------------- Bizdiñ atamız awırıp qaldı.
Naša baka je zdrava. Б-здің-әже-із-і- -ені-са-. Б_____ ә________ д___ с___ Б-з-і- ә-е-і-д-ң д-н- с-у- -------------------------- Біздің әжеміздің дені сау. 0
Bizd-----em-zd-----n--s--. B_____ ä________ d___ s___ B-z-i- ä-e-i-d-ñ d-n- s-w- -------------------------- Bizdiñ äjemizdiñ deni saw.
vi – vaš / vaša / vaše с-- ---е-де--ің с__ – с________ с-н – с-н-е-д-ң --------------- сен – сендердің 0
se--- --nd-r-iñ s__ – s________ s-n – s-n-e-d-ñ --------------- sen – senderdiñ
Djeco, gdje je vaš tata? Б-----р- се-де-дің-әк-л-р-ң -айд-? Б_______ с________ ә_______ қ_____ Б-л-л-р- с-н-е-д-ң ә-е-е-і- қ-й-а- ---------------------------------- Балалар, сендердің әкелерің қайда? 0
Ba---ar,--e---rdiñ-äk-le-iñ -ayda? B_______ s________ ä_______ q_____ B-l-l-r- s-n-e-d-ñ ä-e-e-i- q-y-a- ---------------------------------- Balalar, senderdiñ äkeleriñ qayda?
Djeco, gdje je vaša mama? Ба---а----ен-е--і--ан-л---- -а-д-? Б_______ с________ а_______ қ_____ Б-л-л-р- с-н-е-д-ң а-а-а-ы- қ-й-а- ---------------------------------- Балалар, сендердің аналарың қайда? 0
B------, s-----d-ñ a----rıñ------? B_______ s________ a_______ q_____ B-l-l-r- s-n-e-d-ñ a-a-a-ı- q-y-a- ---------------------------------- Balalar, senderdiñ analarıñ qayda?

Kreativni jezik

Kreativnost je danas važno obilježje. Svatko želi biti kreativan. Jer se kreativni ljudi smatraju inteligentnima. Naš jezik također mora biti kreativan. Prije se nastojalo govoriti što točnije. Danas se nastoji govoriti što kreativnije. Reklame i novi mediji su primjer toga. Oni pokazuju kako se jezikom može igrati. U zadnjih 50 godina važnost kreativnosti raste sve više. Istraživači se također bave tim fenomenom. Psiholozi, pedagozi i filozofi ispituju kreativne procese. Kreativnost se pritom definira kao sposobnost stvaranja nečeg novog. Kreativni govornik proizvodi nove jezične oblike. To mogu biti riječi ili gramatičke strukture. Prilikom proučavanja kreativnog jezika lingvisti prepoznaju kako se jezik mijenja. Međutim, ne razumiju svi ljudi nove jezične elemente. Da bi se razumio kreativan jezik, potrebno je znanje. Mora se znati kako jezik funkcionira. Čovjek mora poznavati zemlju u kojoj žive govornici. Samo tako može razumjeti što je netko htio reći. Žargon mladih je jedan primjer za to. Djeca i mladi ljudi uvijek nanovo izmišljaju nove pojmove. Odrasli često ne razumiju te riječi. Danas čak postoje i rječnici koji objašnjavaju žargon mladih. No oni obično zastarijevaju nakon jedne generacije! Međutim, kreativni jezik se može naučiti. Učitelji za to nude razne tečajeve. Najvažnije pravilo uvijek glasi: Aktivirajte svoj unutarnji glas!