Zbirka izraza

hr U hotelu – dolazak   »   kk Қонақ үйде – Келу

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

27 [жиырма жеті]

27 [jïırma jeti]

Қонақ үйде – Келу

[Qonaq üyde – Kelw]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
Imate li slobodnu sobu? Сі-дер-- б-с--өлм---а- ма? С_______ б__ б____ б__ м__ С-з-е-д- б-с б-л-е б-р м-? -------------------------- Сіздерде бос бөлме бар ма? 0
S-z-e-----os-----e ba----? S_______ b__ b____ b__ m__ S-z-e-d- b-s b-l-e b-r m-? -------------------------- Sizderde bos bölme bar ma?
Rezervirao / rezervirala sam sobu. Мен--өлм-ні-б-оньд-п -о-ға-мын. М__ б______ б_______ қ_________ М-н б-л-е-і б-о-ь-а- қ-й-а-м-н- ------------------------------- Мен бөлмені броньдап қойғанмын. 0
Me--b-lmen--b-ondap-q-yğa--ı-. M__ b______ b______ q_________ M-n b-l-e-i b-o-d-p q-y-a-m-n- ------------------------------ Men bölmeni brondap qoyğanmın.
Moje ime je Miler. М-ні---е-і--М-лл--. М____ т____ М______ М-н-ң т-г-м М-л-е-. ------------------- Менің тегім Мюллер. 0
M-ni- -e-im M-ul-e-. M____ t____ M_______ M-n-ñ t-g-m M-u-l-r- -------------------- Meniñ tegim Myuller.
Trebam jednokrevetnu sobu. Ма-ан------р---ық---лме---ре-. М____ б__ о______ б____ к_____ М-ғ-н б-р о-ы-д-қ б-л-е к-р-к- ------------------------------ Маған бір орындық бөлме керек. 0
M-ğ---b---o--nd----öl-e-----k. M____ b__ o______ b____ k_____ M-ğ-n b-r o-ı-d-q b-l-e k-r-k- ------------------------------ Mağan bir orındıq bölme kerek.
Trebam dvokrevetnu sobu. М-ғ-- --і о-ынд---бөлм---ер-к. М____ е__ о______ б____ к_____ М-ғ-н е-і о-ы-д-қ б-л-е к-р-к- ------------------------------ Маған екі орындық бөлме керек. 0
M---n--k- o----ıq bölme -e-e-. M____ e__ o______ b____ k_____ M-ğ-n e-i o-ı-d-q b-l-e k-r-k- ------------------------------ Mağan eki orındıq bölme kerek.
Koliko košta soba za jednu noć? Бұ- бө--е--ң бі- ------анша--ұр-ды? Б__ б_______ б__ т___ қ____ т______ Б-л б-л-е-і- б-р т-н- қ-н-а т-р-д-? ----------------------------------- Бұл бөлменің бір түні қанша тұрады? 0
B-l--ölmen-ñ b------i-qan-a t-r-dı? B__ b_______ b__ t___ q____ t______ B-l b-l-e-i- b-r t-n- q-n-a t-r-d-? ----------------------------------- Bul bölmeniñ bir tüni qanşa turadı?
Htio / htjela bih sobu s kupaonicom. Ма-ан --нн--ы--а- бөл-е-к-р---ед-. М____ в______ б__ б____ к____ е___ М-ғ-н в-н-а-ы б-р б-л-е к-р-к е-і- ---------------------------------- Маған ваннасы бар бөлме керек еді. 0
M--a----nn-sı b-r---l---k-rek e-i. M____ v______ b__ b____ k____ e___ M-ğ-n v-n-a-ı b-r b-l-e k-r-k e-i- ---------------------------------- Mağan vannası bar bölme kerek edi.
Htio / htjela bih sobu s tušem. Ма--н-д----б-- б-лме кер-к-е-і. М____ д___ б__ б____ к____ е___ М-ғ-н д-ш- б-р б-л-е к-р-к е-і- ------------------------------- Маған душы бар бөлме керек еді. 0
M-ğa- d-şı-ba--b--m---e-e- edi. M____ d___ b__ b____ k____ e___ M-ğ-n d-ş- b-r b-l-e k-r-k e-i- ------------------------------- Mağan dwşı bar bölme kerek edi.
Mogu li vidjeti sobu? Бө--е-і --рс-м--о-а --? Б______ к_____ б___ м__ Б-л-е-і к-р-е- б-л- м-? ----------------------- Бөлмені көрсем бола ма? 0
B--------ö---- --l- -a? B______ k_____ b___ m__ B-l-e-i k-r-e- b-l- m-? ----------------------- Bölmeni körsem bola ma?
Ima li ovdje garaža? Мұ-д- г-р-ж -ар ма? М____ г____ б__ м__ М-н-а г-р-ж б-р м-? ------------------- Мұнда гараж бар ма? 0
Mu--a--ara--------? M____ g____ b__ m__ M-n-a g-r-j b-r m-? ------------------- Munda garaj bar ma?
Ima li ovdje sef? Мұ-д--се----а----? М____ с___ б__ м__ М-н-а с-й- б-р м-? ------------------ Мұнда сейф бар ма? 0
M-nda-s-y--bar -a? M____ s___ b__ m__ M-n-a s-y- b-r m-? ------------------ Munda seyf bar ma?
Ima li ovdje faks? Мұн-- ф--с бар-м-? М____ ф___ б__ м__ М-н-а ф-к- б-р м-? ------------------ Мұнда факс бар ма? 0
M--da-f-ks-b-r---? M____ f___ b__ m__ M-n-a f-k- b-r m-? ------------------ Munda faks bar ma?
Dobro, uzet ću sobu. Ж--сы----- осы-бөл-ені-аламы-. Ж_____ м__ о__ б______ а______ Ж-қ-ы- м-н о-ы б-л-е-і а-а-ы-. ------------------------------ Жақсы, мен осы бөлмені аламын. 0
J-q-ı---e----ı---lme-i alam--. J_____ m__ o__ b______ a______ J-q-ı- m-n o-ı b-l-e-i a-a-ı-. ------------------------------ Jaqsı, men osı bölmeni alamın.
Ovdje su ključevi. Міне-кілт-. М___ к_____ М-н- к-л-і- ----------- Міне кілті. 0
Mi----ilt-. M___ k_____ M-n- k-l-i- ----------- Mine kilti.
Ovdje je moja prtljaga. М--ау -енің-----м. М____ м____ ж_____ М-н-у м-н-ң ж-г-м- ------------------ Мынау менің жүгім. 0
M---w -e-iñ-jü---. M____ m____ j_____ M-n-w m-n-ñ j-g-m- ------------------ Mınaw meniñ jügim.
U koliko sati je doručak? Т-ң-ы ас---шеде? Т____ а_ н______ Т-ң-ы а- н-ш-д-? ---------------- Таңғы ас нешеде? 0
T-ñğ- a- neşe-e? T____ a_ n______ T-ñ-ı a- n-ş-d-? ---------------- Tañğı as neşede?
U koliko sati je ručak? Тү-к- ас н----е? Т____ а_ н______ Т-с-і а- н-ш-д-? ---------------- Түскі ас нешеде? 0
Tüski -s-neş-de? T____ a_ n______ T-s-i a- n-ş-d-? ---------------- Tüski as neşede?
U koliko sati je večera? К---і -с не--де? К____ а_ н______ К-ш-і а- н-ш-д-? ---------------- Кешкі ас нешеде? 0
Ke-ki -s---ş-de? K____ a_ n______ K-ş-i a- n-ş-d-? ---------------- Keşki as neşede?

Stanke su bitne za uspješno učenje

Tko želi uspješnije učiti trebao bi češće napraviti stanku! Do ovog su rezultata došla nova znanstvena istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti stanka. Uspješno učenje također ovisi i o biokemijskim procesima. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više stanki. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina stanki bi također trebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije stanke traju deset minuta. Zatim slijedi stanka od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna stanka od 30 minuta. U stankama naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme stanki bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tijekom stanke. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom također učite!
Dali si znao?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 milijuna ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoeuropskom jeziku. Tko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…