Zbirka izraza

hr Osobe   »   kk Адамдар

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [бір]

1 [bir]

Адамдар

[Adamdar]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
ja м-н м__ м-н --- мен 0
m-n m__ m-n --- men
ja i ti м-- және -ен м__ ж___ с__ м-н ж-н- с-н ------------ мен және сен 0
me---än- --n m__ j___ s__ m-n j-n- s-n ------------ men jäne sen
nas dvoje біз ---у-м-з б__ е_______ б-з е-е-і-і- ------------ біз екеуіміз 0
biz--k-w--iz b__ e_______ b-z e-e-i-i- ------------ biz ekewimiz
on о- о_ о- -- ол 0
o- o_ o- -- ol
on i ona о--р о___ о-а- ---- олар 0
o-ar o___ o-a- ---- olar
njih dvoje екеуі-де е____ д_ е-е-і д- -------- екеуі де 0
e-ewi--e e____ d_ e-e-i d- -------- ekewi de
muškarac ер-ек е____ е-к-к ----- еркек 0
e-k-k e____ e-k-k ----- erkek
žena әйел ә___ ә-е- ---- әйел 0
ä--l ä___ ä-e- ---- äyel
dijete б-ла б___ б-л- ---- бала 0
b--a b___ b-l- ---- bala
jedna obitelj от-а-ы о_____ о-б-с- ------ отбасы 0
otbası o_____ o-b-s- ------ otbası
moja obitelj м-ні---т-ас-м м____ о______ м-н-ң о-б-с-м ------------- менің отбасым 0
men-- otb--ım m____ o______ m-n-ñ o-b-s-m ------------- meniñ otbasım
Moja obitelj je ovdje. Ме--- -тб-сы- -сы-да. М____ о______ о______ М-н-ң о-б-с-м о-ы-д-. --------------------- Менің отбасым осында. 0
M--iñ o---s---------. M____ o______ o______ M-n-ñ o-b-s-m o-ı-d-. --------------------- Meniñ otbasım osında.
Ja sam ovdje. М-н---ы-дамын. М__ о_________ М-н о-ы-д-м-н- -------------- Мен осындамын. 0
M-- os-nd--ın. M__ o_________ M-n o-ı-d-m-n- -------------- Men osındamın.
Ti si ovdje. С-н-о-ындас-ң. С__ о_________ С-н о-ы-д-с-ң- -------------- Сен осындасың. 0
Se--os-nd--ıñ. S__ o_________ S-n o-ı-d-s-ñ- -------------- Sen osındasıñ.
On je ovdje i ona je ovdje. О----ос-нд-. О___ о______ О-а- о-ы-д-. ------------ Олар осында. 0
O-a--o---d-. O___ o______ O-a- o-ı-d-. ------------ Olar osında.
Mi smo ovdje. Б--------амыз. Б__ о_________ Б-з о-ы-д-м-з- -------------- Біз осындамыз. 0
Bi- -s----m-z. B__ o_________ B-z o-ı-d-m-z- -------------- Biz osındamız.
Vi ste ovdje. С--де- -сында-ы-д--. С_____ о____________ С-н-е- о-ы-д-с-ң-а-. -------------------- Сендер осындасыңдар. 0
Send---osın-as-ñd-r. S_____ o____________ S-n-e- o-ı-d-s-ñ-a-. -------------------- Sender osındasıñdar.
Oni su svi ovdje. О-а- -ә-і о-ынд-. О___ б___ о______ О-а- б-р- о-ы-д-. ----------------- Олар бәрі осында. 0
Ol-- -är- o-ında. O___ b___ o______ O-a- b-r- o-ı-d-. ----------------- Olar bäri osında.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + kazaški (1-100) MP3 kazaški (1-100)
Video nije pronađen!

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!