Zbirka izraza

hr U restoranu 4   »   kk At the restaurant 4

32 [trideset i dva]

U restoranu 4

U restoranu 4

32 [отыз екі]

32 [otız eki]

At the restaurant 4

[Meyramxanada 4]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
Jedanput pomfrit s kečapom. Б-р ------рто--- -ет--ппен. Бір фри картобы, кетчуппен. Б-р ф-и к-р-о-ы- к-т-у-п-н- --------------------------- Бір фри картобы, кетчуппен. 0
Bir-frï k-rto--, k-t-w-pen. Bir frï kartobı, ketçwppen. B-r f-ï k-r-o-ı- k-t-w-p-n- --------------------------- Bir frï kartobı, ketçwppen.
I dvaput s majonezom. Е----ор--я-ы---а---е---- бері---. Екі порциясын майонезбен беріңіз. Е-і п-р-и-с-н м-й-н-з-е- б-р-ң-з- --------------------------------- Екі порциясын майонезбен беріңіз. 0
Ek- p----y-s-n mayon-zbe--be--ñ--. Eki porcïyasın mayonezben beriñiz. E-i p-r-ï-a-ı- m-y-n-z-e- b-r-ñ-z- ---------------------------------- Eki porcïyasın mayonezben beriñiz.
I triput prženu kobasicu sa senfom. Үш-п---ия-қ-----ғ-н-ш--ы--а--қы---е-. Үш порция қуырылған шұжықша, қышамен. Ү- п-р-и- қ-ы-ы-ғ-н ш-ж-қ-а- қ-ш-м-н- ------------------------------------- Үш порция қуырылған шұжықша, қышамен. 0
Üş p--c----qwı--lğan-ş---qşa,---şa---. Üş porcïya qwırılğan şujıqşa, qışamen. Ü- p-r-ï-a q-ı-ı-ğ-n ş-j-q-a- q-ş-m-n- -------------------------------------- Üş porcïya qwırılğan şujıqşa, qışamen.
Kakvo povrće imate? К--өні--і- -анд-й--үрі б-р? Көкөністің қандай түрі бар? К-к-н-с-і- қ-н-а- т-р- б-р- --------------------------- Көкөністің қандай түрі бар? 0
K-k--i-t-ñ qa---- tü-i---r? Kökönistiñ qanday türi bar? K-k-n-s-i- q-n-a- t-r- b-r- --------------------------- Kökönistiñ qanday türi bar?
Imate li graha? Үрм-б--шақ-б-р-ма? Үрмебұршақ бар ма? Ү-м-б-р-а- б-р м-? ------------------ Үрмебұршақ бар ма? 0
Ü-----rşa--b-r-ma? Ürmeburşaq bar ma? Ü-m-b-r-a- b-r m-? ------------------ Ürmeburşaq bar ma?
Imate li cvjetače? Гү-ді ---ыққа-ат--а- --? Гүлді қырыққабат бар ма? Г-л-і қ-р-қ-а-а- б-р м-? ------------------------ Гүлді қырыққабат бар ма? 0
G--d- --r-qqab-t --r--a? Güldi qırıqqabat bar ma? G-l-i q-r-q-a-a- b-r m-? ------------------------ Güldi qırıqqabat bar ma?
Ja rado jedem kukuruz. Мен--үгерін- --йі---е-м-н. Мен жүгеріні сүйіп жеймін. М-н ж-г-р-н- с-й-п ж-й-і-. -------------------------- Мен жүгеріні сүйіп жеймін. 0
Me---üg-r-n--s-yi--jeym-n. Men jügerini süyip jeymin. M-n j-g-r-n- s-y-p j-y-i-. -------------------------- Men jügerini süyip jeymin.
Ja rado jedem krastavce. Мен қ--р-ы-с-йі- ---м-н. Мен қиярды сүйіп жеймін. М-н қ-я-д- с-й-п ж-й-і-. ------------------------ Мен қиярды сүйіп жеймін. 0
M-n -ïy-r-ı-----p -e--in. Men qïyardı süyip jeymin. M-n q-y-r-ı s-y-p j-y-i-. ------------------------- Men qïyardı süyip jeymin.
Ja rado jedem rajčice. М-н қы-анақт--------ж---і-. Мен қызанақты сүйіп жеймін. М-н қ-з-н-қ-ы с-й-п ж-й-і-. --------------------------- Мен қызанақты сүйіп жеймін. 0
Men-qı-a---t- --yip -ey-i-. Men qızanaqtı süyip jeymin. M-n q-z-n-q-ı s-y-p j-y-i-. --------------------------- Men qızanaqtı süyip jeymin.
Jedete li i Vi rado poriluk? Сі------ --к-п-я---н-й-м-? Сізге де көк пияз ұнай ма? С-з-е д- к-к п-я- ұ-а- м-? -------------------------- Сізге де көк пияз ұнай ма? 0
S--ge d--kö--p--az-una--ma? Sizge de kök pïyaz unay ma? S-z-e d- k-k p-y-z u-a- m-? --------------------------- Sizge de kök pïyaz unay ma?
Jedete li Vi rado i kiseli kupus? С--ге-д- -----лғ-н қы-ық-а--- -най -а? Сізге де ашытылған қырыққабат ұнай ма? С-з-е д- а-ы-ы-ғ-н қ-р-қ-а-а- ұ-а- м-? -------------------------------------- Сізге де ашытылған қырыққабат ұнай ма? 0
S---- ------tıl----q--ıq-a----una--ma? Sizge de aşıtılğan qırıqqabat unay ma? S-z-e d- a-ı-ı-ğ-n q-r-q-a-a- u-a- m-? -------------------------------------- Sizge de aşıtılğan qırıqqabat unay ma?
Jedete li Vi rado i leću? С-з-е----ж-сы--қ ұна- --? Сізге де жасымық ұнай ма? С-з-е д- ж-с-м-қ ұ-а- м-? ------------------------- Сізге де жасымық ұнай ма? 0
Siz----- j--ım-q --a- ma? Sizge de jasımıq unay ma? S-z-e d- j-s-m-q u-a- m-? ------------------------- Sizge de jasımıq unay ma?
Jedeš li i ti rado mrkvu? С-н-де -----ді-----асың-б-? Сен де сәбізді ұнатасың ба? С-н д- с-б-з-і ұ-а-а-ы- б-? --------------------------- Сен де сәбізді ұнатасың ба? 0
Se- d- -äb--di -na---ı--ba? Sen de säbizdi unatasıñ ba? S-n d- s-b-z-i u-a-a-ı- b-? --------------------------- Sen de säbizdi unatasıñ ba?
Jedeš li i ti rado brokulu? Се- д- ---к---и-і ұн-та-----а? Сен де брокколиді ұнатасың ба? С-н д- б-о-к-л-д- ұ-а-а-ы- б-? ------------------------------ Сен де брокколиді ұнатасың ба? 0
Se- -e b--kkol--i un--asıñ ba? Sen de brokkolïdi unatasıñ ba? S-n d- b-o-k-l-d- u-a-a-ı- b-? ------------------------------ Sen de brokkolïdi unatasıñ ba?
Jedeš li i ti rado papriku? Сен-д- т-тті б-р--ты-ұ-ат--ың-б-? Сен де тәтті бұрышты ұнатасың ба? С-н д- т-т-і б-р-ш-ы ұ-а-а-ы- б-? --------------------------------- Сен де тәтті бұрышты ұнатасың ба? 0
S-n -e----t- b------ ---tas-- b-? Sen de tätti burıştı unatasıñ ba? S-n d- t-t-i b-r-ş-ı u-a-a-ı- b-? --------------------------------- Sen de tätti burıştı unatasıñ ba?
Ja ne volim luk. Ме---и-з-ы--н-тп--мы-. Мен пиязды ұнатпаймын. М-н п-я-д- ұ-а-п-й-ы-. ---------------------- Мен пиязды ұнатпаймын. 0
Men-pïya-d--un-tpay-ın. Men pïyazdı unatpaymın. M-n p-y-z-ı u-a-p-y-ı-. ----------------------- Men pïyazdı unatpaymın.
Ja ne volim masline. Ме- --йтүн---ұ-атпа--ы-. Мен зәйтүнді ұнатпаймын. М-н з-й-ү-д- ұ-а-п-й-ы-. ------------------------ Мен зәйтүнді ұнатпаймын. 0
Men--äyt---i ---tpa--ı-. Men zäytündi unatpaymın. M-n z-y-ü-d- u-a-p-y-ı-. ------------------------ Men zäytündi unatpaymın.
Ja ne volim gljive. М-н-с---р--құ---т- -на---ймын. Мен саңырауқұлақты ұнатпаймын. М-н с-ң-р-у-ұ-а-т- ұ-а-п-й-ы-. ------------------------------ Мен саңырауқұлақты ұнатпаймын. 0
M-----ñırawqul-qt--u-a-pa-m-n. Men sañırawqulaqtı unatpaymın. M-n s-ñ-r-w-u-a-t- u-a-p-y-ı-. ------------------------------ Men sañırawqulaqtı unatpaymın.

Tonalni jezici

Većina govornih jezika u svijetu su tonalni jezici. Kod tonalnih jezika najvažnija je visina tona. Ona određuje značenje riječi i slogova. Stoga je ton usko vezan za riječ. Većina govornih jezika u Aziji su tonalni jezici. Na primjer, među njih spadaju kineski, tajlandski i vijetnamski jezik. U Africi također postoje različiti tonalni jezici. Većina starosjedilačkih jezika Amerike su takođe tonalni jezici. Indoeuropski jezici većinom sadrže tonske elemente. To se, primjerice, odnosi na švedski ili srpski jezik. Visina tona varira u pojedinim jezicima. U kineskom jeziku se razabiru četiri različita tona. Stoga slog ma može imati četiri značenja. To su majka , konoplja, konj i psovati. Zanimljivo je da tonski jezici utječu i na naš sluh. To su pokazala istraživanja o apsolutnom sluhu. Apsolutni sluh je sposobnost točnog identificiranja slušanih tonova. Apsolutni sluh je rijetka pojava u Europi i Sjevernoj Americi. Ima ga manje od 1 na 10.000 osoba. Kod izvornih govornika kineskog jezika situacija je drugačija. Ovdje tu sposobnost ima 9 puta više ljudi. Svi smo imali tu posebnu sposobnost kao mala djeca. Ona nam je zapravo potrebna da bismo naučili ispravno govoriti. Nažalost, kasnije ju većina ljudi izgubi. Visina tonova je naravno važna i u glazbi. To posebno vrijedi za kulture u kojima se govori tonalni jezik. Moraju se točno pridržavati melodije. Inače iz lijepe ljubavne pjesme ispada besmislena pjesmica!
Dali si znao?
Pandžapski jezik spada u indoiranske jezike. On je materinski jezik oko 130 milijuna ljudi. Većina živi u Pakistanu. Ali pandžapski se govori i u saveznoj državi Pendžab. U Pakistanu se pandžapski skoro nikako ne koristi kao pisani jezik. U Indiji je to drukčije, jer jezik tamo ima službeni status. U pandžapskom se koristi vlastito pismo. I ima vrlo dugu književnu tradiciju… Nađeni su tekstovi stari skoro 1000 godina. I s fonološke točke gledišta je pendžapski veoma interesantan. To je tonski jezik. U tonskim jezicima visina naglašenog sloga mijenja njihovo značenje. U pandžapskom naglašeni slog može imati tri različite visine tona. Za indoevropske jezike je to veoma neobično. Zato to čini pandžapski uzbudljivijim!