Мен------- са--п ал--ын---п ---м.
Мен сыйлық сатып алайын деп едім.
М-н с-й-ы- с-т-п а-а-ы- д-п е-і-.
---------------------------------
Мен сыйлық сатып алайын деп едім. 0 M----ı-lı--sa-ı- -layın--ep-ed--.Men sıylıq satıp alayın dep edim.M-n s-y-ı- s-t-p a-a-ı- d-p e-i-.---------------------------------Men sıylıq satıp alayın dep edim.
Б--ақ ө---қ-м-ат б-л--с--.
Бірақ өте қымбат болмасын.
Б-р-қ ө-е қ-м-а- б-л-а-ы-.
--------------------------
Бірақ өте қымбат болмасын. 0 B--a- ö-e -ı--a--bo---s-n.Biraq öte qımbat bolmasın.B-r-q ö-e q-m-a- b-l-a-ı-.--------------------------Biraq öte qımbat bolmasın.
Қ-р-, қоң-- ә-д---- --?
Қара, қоңыр әлде ақ па?
Қ-р-, қ-ң-р ә-д- а- п-?
-----------------------
Қара, қоңыр әлде ақ па? 0 Q-ra- q-ñ-----d--a--p-?Qara, qoñır älde aq pa?Q-r-, q-ñ-r ä-d- a- p-?-----------------------Qara, qoñır älde aq pa?
Сапасы ----ше--ақсы.
Сапасы ерекше жақсы.
С-п-с- е-е-ш- ж-қ-ы-
--------------------
Сапасы ерекше жақсы. 0 Sa--s- -r--ş- -a-s-.Sapası erekşe jaqsı.S-p-s- e-e-ş- j-q-ı---------------------Sapası erekşe jaqsı.
М----н- ала-ы-.
Мен оны аламын.
М-н о-ы а-а-ы-.
---------------
Мен оны аламын. 0 Me--o----l-mı-.Men onı alamın.M-n o-ı a-a-ı-.---------------Men onı alamın.
Кас-а--на жа--а.
Касса ана жақта.
К-с-а а-а ж-қ-а-
----------------
Касса ана жақта. 0 Ka-sa -n---a---.Kassa ana jaqta.K-s-a a-a j-q-a-----------------Kassa ana jaqta.
Na svijetu živi oko 7 milijarda ljudi.
Svi oni govore neki jezik.
Nažalost, on nije uvijek isti.
Da bismo komunicirali s drugim narodima, moramo učiti jezike.
To je često veoma mukotrpno.
Međutim, postoje jezici koji si jako sliče.
Njihovi govornici se razumiju bez da su usvojili drugi jezik.
Taj se fenomen naziva
mutual intelligibility
.
Pritom se razlikuju dvije varijante.
Prva varijanta je međusobnо usmeno razumijevanje.
Ovdje se govornici razumiju tijekom međusobne usmene komunikacije.
Međutim, pisani oblik drugih jezika ne razumiju.
To je zbog različitih pisama jezika.
Primjer za to su jezici hindi i urdu.
Međusobno pismeno razumijevanje predstavlja drugu varijantu.
U tom slučaju jezik se razumije u pisanom obliku.
Međutim, kad govornici međusobno pričaju, jako se loše razumiju.
Razlog tomu je jako različit izgovor.
Primjer za to su njemački i nizozemski jezik.
Većina srodnih jezika sadrže obje varijante.
To znači da su usmeno i pismeno uzajamno razumljivi.
Primjer za to su ruski i ukrajinski ili tajlandski i laoski.
Također postoji asimetričan oblik međusobne razumljivosti.
To je slučaj kad se govornici različito razumiju.
Portugalci bolje razumiju Španjolce nego Španjolci Portugalce.
Austrijanci također bolje razumiju Njemce nego obrnuto.
Kod navedenih primjera prepreku predstavljaju izgovor i dijalekt.
Tko želi voditi dobre razgovore, mora naučiti nešto novo...