Zbirka izraza

hr Boje   »   kk Түстер

14 [četrnaest]

Boje

Boje

14 [он төрт]

14 [on tört]

Түстер

Tüster

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
Snijeg je bijel. Қ-- --. Қ__ а__ Қ-р а-. ------- Қар ақ. 0
Q---a-. Q__ a__ Q-r a-. ------- Qar aq.
Sunce je žuto. Кү--с-ры. К__ с____ К-н с-р-. --------- Күн сары. 0
Kü--s-rı. K__ s____ K-n s-r-. --------- Kün sarı.
Naranča je narančasta. А-ельс-н қы--ылт-с-р-. А_______ қ______ с____ А-е-ь-и- қ-з-ы-т с-р-. ---------------------- Апельсин қызғылт сары. 0
A-----n q--ğ-lt-s-r-. A______ q______ s____ A-e-s-n q-z-ı-t s-r-. --------------------- Apelsïn qızğılt sarı.
Trešnja je crvena. Ш-е --зы-. Ш__ қ_____ Ш-е қ-з-л- ---------- Шие қызыл. 0
Şï- q---l. Ş__ q_____ Ş-e q-z-l- ---------- Şïe qızıl.
Nebo je plavo. Асп----ө-. А____ к___ А-п-н к-к- ---------- Аспан көк. 0
As-an -ö-. A____ k___ A-p-n k-k- ---------- Aspan kök.
Trava je zelena. Шө- жас-л. Ш__ ж_____ Ш-п ж-с-л- ---------- Шөп жасыл. 0
Ş-p--asıl. Ş__ j_____ Ş-p j-s-l- ---------- Şöp jasıl.
Zemlja je smeđa. Ж---қ---р. Ж__ қ_____ Ж-р қ-ң-р- ---------- Жер қоңыр. 0
J-----ñ--. J__ q_____ J-r q-ñ-r- ---------- Jer qoñır.
Oblak je siv. Б-л--с-р. Б___ с___ Б-л- с-р- --------- Бұлт сұр. 0
B----s-r. B___ s___ B-l- s-r- --------- Bult sur.
Gume su crne. Дөң-е----ер қ-ра. Д__________ қ____ Д-ң-е-е-т-р қ-р-. ----------------- Дөңгелектер қара. 0
Döñ-----te- q---. D__________ q____ D-ñ-e-e-t-r q-r-. ----------------- Döñgelekter qara.
Koje boje je snijeg? Bijele. Қ-р-----үсі ---д--- А-. Қ_____ т___ қ______ А__ Қ-р-ы- т-с- қ-н-а-? А-. ----------------------- Қардың түсі қандай? Ақ. 0
Qa--ı- --s- q--d--? A-. Q_____ t___ q______ A__ Q-r-ı- t-s- q-n-a-? A-. ----------------------- Qardıñ tüsi qanday? Aq.
Koje boje je sunce? Žute. Күнн----ү-і қанда------ы. К_____ т___ қ______ С____ К-н-і- т-с- қ-н-а-? С-р-. ------------------------- Күннің түсі қандай? Сары. 0
K--n-- ---- q---ay--Sar-. K_____ t___ q______ S____ K-n-i- t-s- q-n-a-? S-r-. ------------------------- Künniñ tüsi qanday? Sarı.
Koje boje je naranča? Narančaste. А-ельс-ннің -үс--қан-ай- Қы-ғ-л- --р-. А__________ т___ қ______ Қ______ с____ А-е-ь-и-н-ң т-с- қ-н-а-? Қ-з-ы-т с-р-. -------------------------------------- Апельсиннің түсі қандай? Қызғылт сары. 0
Apels--n-- -ü---qa-d-y--Qızğ-l- -a--. A_________ t___ q______ Q______ s____ A-e-s-n-i- t-s- q-n-a-? Q-z-ı-t s-r-. ------------------------------------- Apelsïnniñ tüsi qanday? Qızğılt sarı.
Koje boje je trešnja? Crvene. Ш-енің т-с--қа--ай? --зыл. Ш_____ т___ қ______ Қ_____ Ш-е-і- т-с- қ-н-а-? Қ-з-л- -------------------------- Шиенің түсі қандай? Қызыл. 0
Şï---- tü-i qand--? -ız--. Ş_____ t___ q______ Q_____ Ş-e-i- t-s- q-n-a-? Q-z-l- -------------------------- Şïeniñ tüsi qanday? Qızıl.
Koje boje je nebo? Plave. Ас-а--ың-түс--қанда-- -өк. А_______ т___ қ______ К___ А-п-н-ы- т-с- қ-н-а-? К-к- -------------------------- Аспанның түсі қандай? Көк. 0
A---nn-- -ü---qan-ay?-Kö-. A_______ t___ q______ K___ A-p-n-ı- t-s- q-n-a-? K-k- -------------------------- Aspannıñ tüsi qanday? Kök.
Koje boje je trava? Zelene. Шөп-ің ---- қан-а-?-Жасыл. Ш_____ т___ қ______ Ж_____ Ш-п-і- т-с- қ-н-а-? Ж-с-л- -------------------------- Шөптің түсі қандай? Жасыл. 0
Ş-p--- t-si --nda-- --sıl. Ş_____ t___ q______ J_____ Ş-p-i- t-s- q-n-a-? J-s-l- -------------------------- Şöptiñ tüsi qanday? Jasıl.
Koje boje je zemlja? Smeđe. Же-д-ң--ү-і -----й- Қо-ы-. Ж_____ т___ қ______ Қ_____ Ж-р-і- т-с- қ-н-а-? Қ-ң-р- -------------------------- Жердің түсі қандай? Қоңыр. 0
J-r-i------ qa---y--Q--ı-. J_____ t___ q______ Q_____ J-r-i- t-s- q-n-a-? Q-ñ-r- -------------------------- Jerdiñ tüsi qanday? Qoñır.
Koje boje je oblak? Sive. Бұлтты--т-сі --н-ай---ұ-. Б______ т___ қ______ С___ Б-л-т-ң т-с- қ-н-а-? С-р- ------------------------- Бұлттың түсі қандай? Сұр. 0
Bu-t--ñ----i -a-d-y?--u-. B______ t___ q______ S___ B-l-t-ñ t-s- q-n-a-? S-r- ------------------------- Bulttıñ tüsi qanday? Sur.
Koje boje su gume? Crne. Дөң-ел-ктердің --с- қ--дай- -а-а. Д_____________ т___ қ______ Қ____ Д-ң-е-е-т-р-і- т-с- қ-н-а-? Қ-р-. --------------------------------- Дөңгелектердің түсі қандай? Қара. 0
D--g-l---er-----ü-i q--d-y? -a--. D_____________ t___ q______ Q____ D-ñ-e-e-t-r-i- t-s- q-n-a-? Q-r-. --------------------------------- Döñgelekterdiñ tüsi qanday? Qara.

Žene govore drugačije od muškaraca

Svi znamo da se žene i muškarci razlikuju. Ali jeste li znali da i različito govore? To je pokazalo više istraživanja. Žene koriste drugačiji jezični obrazac od muškaraca. Često se izražavaju neizravno i suzdržano. Muškarci se, s druge strane, koriste izravnim i jasnim jezikom. Također se razlikuju i teme kojima se bave. Muškarci puno pričaju o vijestima, gospodarstvu ili sportu. Ženama su draže društvene teme poput obitelji ili zdravlja. Muškarci dakle radije pričaju o činjenicama. Žene radije pričaju o ljudima. Neobično je da žene nastoje komunicirati “slabijim” jezikom. To znači da se izražavaju opreznije ili pristojnije. Žene također postavljaju više pitanja. Vjerojatno na taj način nastoje održati sklad i izbjeći svađu. Štoviše, žene imaju puno veći vokabular za izražavanje osjećaja. Za muškarce je razgovor često jedna vrsta natjecanja. Njihov jezik je vidljivo provokativniji i agresivniji. Muškarci dnevno izgovore manje riječi od žena. Neki istraživači tvrde da je za to zaslužna struktura mozga. Budući da se mozak žena i muškaraca razlikuje. To znači da su i njihovi centri za govor drugačije građeni. Vjerojatno na naš jezik utječu još i drugi čimbenici. Znanost ovu oblast još nije dovoljno proučila. Žene i muškarci ipak ne govore sasvim različite jezike. Dakle, nesporazumi ne moraju nastajati. Postoji puno strategija za uspješnu komunikaciju. Najjednostavnija je: Pozornije slušati!
Dali si znao?
Francuski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Srodan je s drugim romanskim jezicima kao što su španski ili italijanski. Francuski se danas govori na svim kontinentima. Za više od 110 milijuna ljudi to je materinski jezik. Ukupno oko 220 milijuna ljudi govori francuski. Zato je francuski svjetski jezik. Puno međunarodnih organizacija koristi francuski kao službeni jezik. Francuski je prije bio također jezik diplomatije. Danas je tu ulogu velikim dijelom preuzeo engleski. Ipak je francuski kao i prije jedan od najvažnijih jezika sporazumijevanja među različitim narodima (lingua franca). A broj govornika već godinama stalno raste! Razlog tomu je snažan priraštaj stanovništva u afričkom i arapskom području. I na Karipskim otocima ili u Južnom Pacifiku se govori francuski. Tko rado putuje, treba obvezno učiti francuski!