Zbirka izraza

hr Na željezničkom kolodvoru   »   nn På togstatsjonen

33 [trideset i tri]

Na željezničkom kolodvoru

Na željezničkom kolodvoru

33 [trettitre]

På togstatsjonen

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
Kada polazi sljedeći vlak za Berlin? Nå- g----e--- -o- til Berl--? N__ g__ n____ t__ t__ B______ N-r g-r n-s-e t-g t-l B-r-i-? ----------------------------- Når går neste tog til Berlin? 0
Kada polazi sljedeći vlak za Pariz? N-r-g-r-nest- t-- -il --ris? N__ g__ n____ t__ t__ P_____ N-r g-r n-s-e t-g t-l P-r-s- ---------------------------- Når går neste tog til Paris? 0
Kada polazi sljedeći vlak za London? N-- -å- ---te------il-L-nd-n? N__ g__ n____ t__ t__ L______ N-r g-r n-s-e t-g t-l L-n-o-? ----------------------------- Når går neste tog til London? 0
U koliko sati polazi vlak za Varšavu? N-r---r t--e---il-W-rsa--? N__ g__ t____ t__ W_______ N-r g-r t-g-t t-l W-r-a-a- -------------------------- Når går toget til Warsawa? 0
U koliko sati polazi vlak za Stockholm? Nå--g-- t-g---t-l--t-ck-o--? N__ g__ t____ t__ S_________ N-r g-r t-g-t t-l S-o-k-o-m- ---------------------------- Når går toget til Stockholm? 0
U koliko sati polazi vlak za Budimpeštu? Når -----oget -i- --da-est? N__ g__ t____ t__ B________ N-r g-r t-g-t t-l B-d-p-s-? --------------------------- Når går toget til Budapest? 0
Htio / htjela bih kartu za vlak za Madrid. Ei--b--lett-t---Ma-r--,---kk. E__ b______ t__ M______ t____ E-n b-l-e-t t-l M-d-i-, t-k-. ----------------------------- Ein billett til Madrid, takk. 0
Htio / htjela bih kartu za vlak za Prag. Ein-b-l--t--til -raha,-tak-. E__ b______ t__ P_____ t____ E-n b-l-e-t t-l P-a-a- t-k-. ---------------------------- Ein billett til Praha, takk. 0
Htio / htjela bih kartu za vlak za Bern. E-- -i-le---ti--B-----tak-. E__ b______ t__ B____ t____ E-n b-l-e-t t-l B-r-, t-k-. --------------------------- Ein billett til Bern, takk. 0
Kada stiže vlak u Beč? Når kj-m t-get-t-l -i-n? N__ k___ t____ t__ W____ N-r k-e- t-g-t t-l W-e-? ------------------------ Når kjem toget til Wien? 0
Kada stiže vlak u Moskvu? Når k-em--og-- ------skva? N__ k___ t____ t__ M______ N-r k-e- t-g-t t-l M-s-v-? -------------------------- Når kjem toget til Moskva? 0
Kada stiže vlak u Amsterdam? Når ---m-----t--i- --st-r-am? N__ k___ t____ t__ A_________ N-r k-e- t-g-t t-l A-s-e-d-m- ----------------------------- Når kjem toget til Amsterdam? 0
Moram li presjedati? Må-e- --te--o-? M_ e_ b___ t___ M- e- b-t- t-g- --------------- Må eg byte tog? 0
S kojeg kolosijeka polazi vlak? Kv- --or går -oget---å? K__ s___ g__ t____ f___ K-a s-o- g-r t-g-t f-å- ----------------------- Kva spor går toget frå? 0
Ima li kola za spavanje u vlaku? E- -et ---ev--- -å-to-e-? E_ d__ s_______ p_ t_____ E- d-t s-v-v-g- p- t-g-t- ------------------------- Er det sovevogn på toget? 0
Htio / htjela bih samo vožnju u jednom smjeru do Brisela. E---il h--e-- ei---g-----et- --l--rüs-el. E_ v__ h_ e__ e_____________ t__ B_______ E- v-l h- e-n e-n-e-s-i-l-t- t-l B-ü-s-l- ----------------------------------------- Eg vil ha ein einvegsbillett til Brüssel. 0
Htio / htjela bih povratnu kartu za Kopenhagen. E- vil ----- re---bi-l-t- -il-Køb----v-. E_ v__ k____ r___________ t__ K_________ E- v-l k-ø-e r-t-r-i-l-t- t-l K-b-n-a-n- ---------------------------------------- Eg vil kjøpe returbillett til København. 0
Koliko košta mjesto u kolima za spavanje? Kva--ostar ei- p--ss --sove--gna? K__ k_____ e__ p____ i s_________ K-a k-s-a- e-n p-a-s i s-v-v-g-a- --------------------------------- Kva kostar ein plass i sovevogna? 0

Jezična promjena

Svijet u kojem živimo svakodnevno se mijenja. Stoga niti naš jezik ne može stagnirati. On se zajedno s nama dalje razvija te je stoga dinamičan. Ta promjena može pogoditi sva područja jezika. Drugim riječima, ona se može primijeniti na različite aspekte. Fonološka promjena pogađa zvučni sustav jezika. Kod semantičke promjene mijenja se značenje riječi. Leksička promjena uključuje i promjene vokabulara. Gramatička promjena mijenja gramatičku strukturu. Razlozi jezične promjene su različiti. Često postoje ekonomski razlozi. Govornici ili spisatelji žele uštedjeti na vremenu ili naporu. Stoga pojednostavljuju svoj jezik. Inovacije također potiču jezičnu promjenu. To je, na primjer, slučaj kod izuma novih stvari. Tim stvarima su potrebni nazivi, što vodi do nastanka novih riječi. Jezična je promjena većinom neplanirana. To je prirodan proces i često se dešava automatski. Doduše, govornici mogu sasvim svjesno mijenjati svoj jezik. To čine kada žele postići određeni učinak. Utjecaj stranih jezika također potiče jezične promjene. To je posebno uočljivo u vrijeme globalizacije. Engleski jezik prije svega utječe na ostale jezike. Danas se u gotovo svakom jeziku mogu naći engleske riječi. One se nazivaju anglicizmima. Promjena jezika se oduvijek kritizirala ili je se pribojavalo. Istovremeno je ona pozitivan znak. Zato jer dokazuje da naš jezik živi – isto kao i mi!
Dali si znao?
Perzijski jezik spada u iranske jezike. Prvenstveno se govori u Iranu, Afganistanu i u Tadžikistanu. Ali i u drugim zemljama je to važan jezik. Tu se ubrajaju Uzbekistan, Turkmenistan, Bahrein, Irak i Indija. Za oko 70 milijuna ljudi perzijski je materinski jezik. Njima se pridružuje još 50 milijuna ljudi koji vladaju perzijskim kao drugim jezikom. U ovisnosti od regije koriste se različiti dijalekti. U Iranu teheranski dijalekt se smatra razgovornim standardnim jezikom. Pored toga se mora još naučiti i službeni perzijski kao književni jezik. Perzijski sistem znakova je varijanta arapske abecede. Persijski ne poznaje gramatički član. Takođe nema ni gramatičkog roda. Prije je perzijski bio najvažnija lingua franca orijenta. Tko uči perzijski, vrlo brzo otkriva fascinantnu kulturu. A perzijska kultura spada u najznačajnije na svijetu...