Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   nn Past tense 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [åttiein]

Past tense 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
pisati s---ve skrive s-r-v- ------ skrive 0
On je napisao pismo. H-n---re-v-e-t-b-ev. Han skreiv eit brev. H-n s-r-i- e-t b-e-. -------------------- Han skreiv eit brev. 0
A ona je napisala razglednicu. O---o --r--v --- kort. Og ho skreiv eit kort. O- h- s-r-i- e-t k-r-. ---------------------- Og ho skreiv eit kort. 0
čitati l-se lese l-s- ---- lese 0
On je čitao ilustrirani časopis. Eg ----e-t--------. Eg las eit magasin. E- l-s e-t m-g-s-n- ------------------- Eg las eit magasin. 0
A ona je čitala knjigu. Og--- --s e---ok. Og ho las ei bok. O- h- l-s e- b-k- ----------------- Og ho las ei bok. 0
uzeti -a ta t- -- ta 0
On je uzeo cigaretu. H----ok-ei- s-ga-e-t. Han tok ein sigarett. H-n t-k e-n s-g-r-t-. --------------------- Han tok ein sigarett. 0
Ona je uzela komad čokolade. Ho---- --t----kk- sjo---ade--k-. Ho tok eit stykke sjokoladekake. H- t-k e-t s-y-k- s-o-o-a-e-a-e- -------------------------------- Ho tok eit stykke sjokoladekake. 0
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. Han --r u------en h- v-r t-u-a-t. Han var utru, men ho var trufast. H-n v-r u-r-, m-n h- v-r t-u-a-t- --------------------------------- Han var utru, men ho var trufast. 0
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. Han --r --t- men--o v-r -l--t-g. Han var lat, men ho var flittig. H-n v-r l-t- m-n h- v-r f-i-t-g- -------------------------------- Han var lat, men ho var flittig. 0
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. Ha--va- fa-t--, me------a- r--. Han var fattig, men ho var rik. H-n v-r f-t-i-, m-n h- v-r r-k- ------------------------------- Han var fattig, men ho var rik. 0
On nije imao novaca, nego dugove. H-n h---e i-ge- p-n--r--be-----j-l-. Han hadde ingen pengar, berre gjeld. H-n h-d-e i-g-n p-n-a-, b-r-e g-e-d- ------------------------------------ Han hadde ingen pengar, berre gjeld. 0
On nije imao sreće, nego peh. Han-h--d--ikkj- f-aks,---rre--f-ak-. Han hadde ikkje flaks, berre uflaks. H-n h-d-e i-k-e f-a-s- b-r-e u-l-k-. ------------------------------------ Han hadde ikkje flaks, berre uflaks. 0
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. Han-lu---st----je,---n-ber-e m-s--kkas-. Han lukkast ikkje, han berre mislukkast. H-n l-k-a-t i-k-e- h-n b-r-e m-s-u-k-s-. ---------------------------------------- Han lukkast ikkje, han berre mislukkast. 0
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. H-n ----ikk---f--nø--- me----s--rnø--. Han var ikkje fornøgd, men misfornøgd. H-n v-r i-k-e f-r-ø-d- m-n m-s-o-n-g-. -------------------------------------- Han var ikkje fornøgd, men misfornøgd. 0
On nije bio sretan, nego nesretan. H-- va--i--je l-k--l-g----- ul-------. Han var ikkje lukkeleg, men ulukkeleg. H-n v-r i-k-e l-k-e-e-, m-n u-u-k-l-g- -------------------------------------- Han var ikkje lukkeleg, men ulukkeleg. 0
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. H-n --- --k-- s-m-at-s---men usym-a-i--. Han var ikkje sympatisk, men usympatisk. H-n v-r i-k-e s-m-a-i-k- m-n u-y-p-t-s-. ---------------------------------------- Han var ikkje sympatisk, men usympatisk. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...