Zbirka izraza

hr Pripreme za put   »   nn Planleggje ei reise

47 [četrdeset i sedam]

Pripreme za put

Pripreme za put

47 [førtisju]

Planleggje ei reise

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
Moraš spakirati naš kovčeg! D- ---pa--e-ko--e-t-- vår. D_ m_ p____ k________ v___ D- m- p-k-e k-f-e-t-n v-r- -------------------------- Du må pakke kofferten vår. 0
Ne smiješ ništa zaboraviti! Du -- ik----g--y-- n-k-. D_ m_ i____ g_____ n____ D- m- i-k-e g-ø-m- n-k-. ------------------------ Du må ikkje gløyme noko. 0
Trebaš veliki kofer! Du -ren- --n----r--off-r-. D_ t____ e__ s___ k_______ D- t-e-g e-n s-o- k-f-e-t- -------------------------- Du treng ein stor koffert. 0
Ne zaboravi putovnicu! Ik--e---ø-m------t! I____ g____ p______ I-k-e g-ø-m p-s-e-! ------------------- Ikkje gløym passet! 0
Ne zaboravi avionsku kartu! Ik--e gløy- fl-bi-l-tta-e! I____ g____ f_____________ I-k-e g-ø-m f-y-i-l-t-a-e- -------------------------- Ikkje gløym flybillettane! 0
Ne zaboravi putne čekove! I-k-e g-ø-- re-s----kkan-! I____ g____ r_____________ I-k-e g-ø-m r-i-e-j-k-a-e- -------------------------- Ikkje gløym reisesjekkane! 0
Ponesi kremu za sunčanje. T- m-d-deg-solk--m. T_ m__ d__ s_______ T- m-d d-g s-l-r-m- ------------------- Ta med deg solkrem. 0
Ponesi sunčane naočale. T- m-d-d-----lb-il-en-. T_ m__ d__ s___________ T- m-d d-g s-l-r-l-e-e- ----------------------- Ta med deg solbrillene. 0
Ponesi šešir za sunce. Ta me- -eg so-hatt-n. T_ m__ d__ s_________ T- m-d d-g s-l-a-t-n- --------------------- Ta med deg solhatten. 0
Hoćeš li ponijeti autokartu? V-l--u ta--e--deg e-t--a--? V__ d_ t_ m__ d__ e__ k____ V-l d- t- m-d d-g e-t k-r-? --------------------------- Vil du ta med deg eit kart? 0
Hoćeš li ponijeti turistički vodič? V-l-du ----ed-d-- -- -e--eb-k? V__ d_ t_ m__ d__ e_ r________ V-l d- t- m-d d-g e- r-i-e-o-? ------------------------------ Vil du ta med deg ei reisebok? 0
Hoćeš li ponijeti kišobran? V-l-du-ta------eg-e-n------ly? V__ d_ t_ m__ d__ e__ p_______ V-l d- t- m-d d-g e-n p-r-p-y- ------------------------------ Vil du ta med deg ein paraply? 0
Misli na hlače, košulje, čarape. H--- -----n---s--or-e-e og------n-. H___ b_______ s________ o_ s_______ H-g- b-k-e-e- s-j-r-e-e o- s-k-a-e- ----------------------------------- Hugs buksene, skjortene og sokkane. 0
Misli na kravate, remene, sakoe. Hu---sl-p--,----ta -- --e-s-akkene. H___ s______ b____ o_ d____________ H-g- s-i-s-, b-l-a o- d-e-s-a-k-n-. ----------------------------------- Hugs slipsa, belta og dressjakkene. 0
Misli na pidžame, spavaćice i majice. Hu-- py-am----e, -a-tk--lane-o- --sk--r--n-. H___ p__________ n__________ o_ t___________ H-g- p-j-m-s-n-, n-t-k-o-a-e o- t-s-j-r-e-e- -------------------------------------------- Hugs pyjamasane, nattkjolane og t-skjortene. 0
Trebaš cipele, sandale i čizme. Du --e-- -k-- sa-d---r-og stø-l-r. D_ t____ s___ s_______ o_ s_______ D- t-e-g s-o- s-n-a-a- o- s-ø-l-r- ---------------------------------- Du treng sko, sandalar og støvlar. 0
Trebaš maramice, sapun i škarice za nokte. D---reng---m-ep-ag-,---p- og-neglesak-. D_ t____ l__________ s___ o_ n_________ D- t-e-g l-m-e-l-g-, s-p- o- n-g-e-a-s- --------------------------------------- Du treng lommeplagg, såpe og neglesaks. 0
Trebaš češalj, četkicu za zube i pastu za zube. D- treng --n ---, --n -a-nbø-ste-og tan---em. D_ t____ e__ k___ e__ t_________ o_ t________ D- t-e-g e-n k-m- e-n t-n-b-r-t- o- t-n-k-e-. --------------------------------------------- Du treng ein kam, ein tannbørste og tannkrem. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + nynorsk (1-100) MP3 nynorsk (1-100)
Video nije pronađen!

Budućnost jezika

Više od 1,3 milijarde ljudi govori kineski jezik. Tako kineski govori najviše ljudi na svijetu. I tako će ostati još dugi niz godina. Budućnost drugih jezika nije toliko perspektivna. Budući da će mnogi lokalni jezici izumrijeti. Trenutno se u svijetu govori oko 6.000 različitih jezika. Stručnjaci pak kažu da je većina njih ugrožena. To znači da će oko 90% svih jezika nestati. Većina njih će izumrijeti još u ovom stoljeću. To znači da svaki dan nestane jedan jezik. Značenje pojedinih jezika će se također mijenjati u budućnosti. Engleski je još uvijek na drugom mjestu. Međutim, broj native speakera (izvornih govornika jezika) nije stalan. Uzrok tomu je demografski razvoj. Za nekoliko desetljeća drugi jezici će početi prevladavati. Na 2. i 3. mjestu će se uskoro naći hindi/urdu i arapski jezik. Engleski jezik će zauzeti 4. mjesto. Njemački će jezik potpuno nestati iz skupine ‘prvih deset’. Malajski jezik će spadati među najvažnije jezike. Dok će neki jezici izumirati, nastajat će novi jezici. To će biti hibridni jezici. Takvi će se jezični hibridi uglavnom govoriti u gradovima. U budućnosti će se razviti i sasvim nove varijante jezika. U budućnosti će, dakle, postojati različiti oblici engleskog jezika. Broj dvojezičnih ljudi će se znatno povećati u cijelom svijetu. Nije sasvim jasno kako ćemo govoriti u budućnosti. Ali za 100 godina će još uvijek postojati različiti jezici. Dakle, učenje se neće tako brzo završiti...
Dali si znao?
Češki je materinski jezik oko 12 milijuna ljudi. Spada u zapadnoslavenske jezike. Češki i slovački su veoma slični. Razlog tome je zajednička povijest oba naroda. Ipak se jezici razlikuju u nekim točkama. Mlađi Česi i Slovaci imaju ponekad teškoća da se razumiju. Međutim, ima govornika koji koriste miješani jezik. Govorni češki dosta se razlikuje od pisanog jezika. Moglo bi se reći da književni češki postoji uglavnom u pisanom obliku. Usmeno se koristi samo u službenim prilikama ili u medijima. Ovo strogo razdvajanje je najvažnija karakteristika češkog jezika. Gramatika češkog jezika nije baš jednostavna. Ima sedam padeža i četiri roda. Učenje je ipak veoma zabavno Pri tome se otkriva puno novih stvari.