Zbirka izraza

hr Posvojne zamjenice 2   »   nn Eigedomspronomen 2

67 [šezdeset i sedam]

Posvojne zamjenice 2

Posvojne zamjenice 2

67 [sekstisju]

Eigedomspronomen 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
naočale bri-l--e b_______ b-i-l-n- -------- brillene 0
On je zaboravio svoje naočale. H-n ----glø--- br-----e ---e. H__ h__ g_____ b_______ s____ H-n h-r g-ø-m- b-i-l-n- s-n-. ----------------------------- Han har gløymt brillene sine. 0
Ma gdje su mu naočale? Kvar har ha- bril-en----n-- d-? K___ h__ h__ b_______ s____ d__ K-a- h-r h-n b-i-l-n- s-n-, d-? ------------------------------- Kvar har han brillene sine, då? 0
sat k--kka k_____ k-o-k- ------ klokka 0
Njegov sat je pokvaren. K---k- -ans -r-ø-d-----. K_____ h___ e_ ø________ K-o-k- h-n- e- ø-d-l-g-. ------------------------ Klokka hans er øydelagt. 0
Sat visi na zidu. K--kka --n--på-v-----. K_____ h___ p_ v______ K-o-k- h-n- p- v-g-e-. ---------------------- Klokka heng på veggen. 0
putovnica p--s-t p_____ p-s-e- ------ passet 0
Izgubio je svoju putovnicu. Ha- har-m--ta pa-set--itt. H__ h__ m____ p_____ s____ H-n h-r m-s-a p-s-e- s-t-. -------------------------- Han har mista passet sitt. 0
Gdje je onda njegova putovnica? Kv-r---r--a- p-sse---it-,-då? K___ h__ h__ p_____ s____ d__ K-a- h-r h-n p-s-e- s-t-, d-? ----------------------------- Kvar har han passet sitt, då? 0
oni – njihov / njihova / njihovo dei ------a d__ - d____ d-i - d-i-a ----------- dei - deira 0
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. Bo--a -an-i------i-n--f--e-dr--s-ne. B____ k__ i____ f____ f_______ s____ B-r-a k-n i-k-e f-n-e f-r-l-r- s-n-. ------------------------------------ Borna kan ikkje finne foreldra sine. 0
Ali evo njihovi roditelji dolaze! M-n -e- -- --r-ldr-------! M__ d__ e_ f_______ d_____ M-n d-r e- f-r-l-r- d-i-a- -------------------------- Men der er foreldra deira! 0
Vi – Vaš / Vaša / Vaše d-----in d_ - d__ d- - d-n -------- du - din 0
Kako je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? K--le---va-----en d----he-- -ø-l--? K______ v__ t____ d___ h___ M______ K-r-e-s v-r t-r-n d-n- h-r- M-l-e-? ----------------------------------- Korleis var turen din, herr Møller? 0
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? Kva- e--kon----? K___ e_ k___ d__ K-a- e- k-n- d-? ---------------- Kvar er kona di? 0
Vi – Vaš / Vaša / Vaše du - d-n d_ - d__ d- - d-n -------- du - din 0
Kako je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? Ko--eis---r-t-ren -i-,-fru --i--? K______ v__ t____ d___ f__ S_____ K-r-e-s v-r t-r-n d-n- f-u S-i-t- --------------------------------- Korleis var turen din, fru Smidt? 0
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? Kvar--r --nn-n din---r---m-d-? K___ e_ m_____ d___ f__ S_____ K-a- e- m-n-e- d-n- f-u S-i-t- ------------------------------ Kvar er mannen din, fru Smidt? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + nynorsk (1-100) MP3 nynorsk (1-100)
Video nije pronađen!

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U povijesti evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to točno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanza je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Budući da genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!