Zbirka izraza

hr Osobe   »   nn Personar

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [ein]

Personar

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
ja e- e_ e- -- eg 0
ja i ti e- og -u e_ o_ d_ e- o- d- -------- eg og du 0
nas dvoje vi to v_ t_ v- t- ----- vi to 0
on han h__ h-n --- han 0
on i ona han--g--o h__ o_ h_ h-n o- h- --------- han og ho 0
njih dvoje de---o d__ t_ d-i t- ------ dei to 0
muškarac m---en m_____ m-n-e- ------ mannen 0
žena kvi-na k_____ k-i-n- ------ kvinna 0
dijete b---et b_____ b-r-e- ------ barnet 0
jedna obitelj e-- fa----e e__ f______ e-n f-m-l-e ----------- ein familie 0
moja obitelj fa--l--n-m-n f_______ m__ f-m-l-e- m-n ------------ familien min 0
Moja obitelj je ovdje. F----i-n-----e- --r. F_______ m__ e_ h___ F-m-l-e- m-n e- h-r- -------------------- Familien min er her. 0
Ja sam ovdje. Eg-er h-r. E_ e_ h___ E- e- h-r- ---------- Eg er her. 0
Ti si ovdje. D---r-her. D_ e_ h___ D- e- h-r- ---------- Du er her. 0
On je ovdje i ona je ovdje. Ha- e- -e-, ----o--r--e-. H__ e_ h___ o_ h_ e_ h___ H-n e- h-r- o- h- e- h-r- ------------------------- Han er her, og ho er her. 0
Mi smo ovdje. V---- --r V_ e_ h__ V- e- h-r --------- Vi er her 0
Vi ste ovdje. De ----er. D_ e_ h___ D- e- h-r- ---------- De er her. 0
Oni su svi ovdje. De- e----r---le -a-a-. D__ e_ h__ a___ s_____ D-i e- h-r a-l- s-m-n- ---------------------- Dei er her alle saman. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + nynorsk (1-100) MP3 nynorsk (1-100)
Video nije pronađen!

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!