Zbirka izraza

hr Pitati za put   »   nn Spørje etter vegen

40 [četrdeset]

Pitati za put

Pitati za put

40 [førti]

Spørje etter vegen

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
Oprostite! Orsak! O_____ O-s-k- ------ Orsak! 0
Možete li mi pomoći? K----u-h--l----eg? K__ d_ h_____ m___ K-n d- h-e-p- m-g- ------------------ Kan du hjelpe meg? 0
Gdje ovdje ima dobar restoran? F-ns- d-- ein-god r--t-u-a-t ---? F____ d__ e__ g__ r_________ h___ F-n-t d-t e-n g-d r-s-a-r-n- h-r- --------------------------------- Finst det ein god restaurant her? 0
Idite lijevo iza ugla. G- ti- --ns-e ved--jø--et. G_ t__ v_____ v__ h_______ G- t-l v-n-r- v-d h-ø-n-t- -------------------------- Gå til vensre ved hjørnet. 0
Zatim idite pravo jedan dio puta. Så---r du-ei--s-ykke ---t---a-. S_ g__ d_ e__ s_____ r___ f____ S- g-r d- e-t s-y-k- r-t- f-a-. ------------------------------- Så går du eit stykke rett fram. 0
Zatim idite sto metara udesno. Så-g-- -- hu--re----e- --- --gr-. S_ g__ d_ h_____ m____ t__ h_____ S- g-r d- h-n-r- m-t-r t-l h-g-e- --------------------------------- Så går du hundre meter til høgre. 0
Možete također uzeti autobus. Du---n -a-bu-sen òg. D_ k__ t_ b_____ ò__ D- k-n t- b-s-e- ò-. -------------------- Du kan ta bussen òg. 0
Možete također uzeti tramvaj. Du ka---a tr----- ò-. D_ k__ t_ t______ ò__ D- k-n t- t-i-k-n ò-. --------------------- Du kan ta trikken òg. 0
Možete također jednostavno voziti za mnom. Du k---be-r- --yr---tt-r-me-. D_ k__ b____ k____ e____ m___ D- k-n b-r-e k-y-e e-t-r m-g- ----------------------------- Du kan berre køyre etter meg. 0
Kako da dođem do nogometnog stadiona? Ko-l--s-k--m------- fot--llb--e-? K______ k___ e_ t__ f____________ K-r-e-s k-e- e- t-l f-t-a-l-a-e-? --------------------------------- Korleis kjem eg til fotballbanen? 0
Pređite most! G- o--r---u-. G_ o___ b____ G- o-e- b-u-. ------------- Gå over brua. 0
Vozite kroz tunel! Kø---gj--nom tun--l-n. K___ g______ t________ K-y- g-e-n-m t-n-l-e-. ---------------------- Køyr gjennom tunellen. 0
Vozite do trećeg semafora. Køy---i--d- -je--t-l--et -r-----l--kr--s--. K___ t__ d_ k___ t__ d__ t_____ l__________ K-y- t-l d- k-e- t-l d-t t-e-j- l-s-r-s-e-. ------------------------------------------- Køyr til du kjem til det tredje lyskrysset. 0
Skrenite zatim u prvu ulicu desno. S--te- -- f---te----e- --- hø---. S_ t__ d_ f_____ v____ t__ h_____ S- t-k d- f-r-t- v-g-n t-l h-g-e- --------------------------------- Så tek du fyrste vegen til høgre. 0
Vozite zatim ravno preko sljedećeg raskrižja. S- t----u -et-----m-- --s-e kry-s-t. S_ t__ d_ r___ f___ i n____ k_______ S- t-k d- r-t- f-a- i n-s-e k-y-s-t- ------------------------------------ Så tek du rett fram i neste krysset. 0
Oprostite, kako da dođem do zračne luke? Or-a-, ---leis kjem -- --l-f-ypl--s-n? O_____ k______ k___ e_ t__ f__________ O-s-k- k-r-e-s k-e- e- t-l f-y-l-s-e-? -------------------------------------- Orsak, korleis kjem eg til flyplassen? 0
Najbolje je da uzmete metro. D---b-s-e -- å t----ba---. D__ b____ e_ å t_ T_______ D-t b-s-e e- å t- T-b-n-n- -------------------------- Det beste er å ta T-banen. 0
Vozite se jednostavno do zadnje stanice. B--------b-ne- --l----e--a-jo-e-. B____ t_ b____ t__ e_____________ B-r-e t- b-n-n t-l e-d-s-a-j-n-n- --------------------------------- Berre ta banen til endestasjonen. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + nynorsk (1-100) MP3 nynorsk (1-100)
Video nije pronađen!

Jezik životinja

Kad se želimo izraziti, koristimo jezik. Životinje također imaju svoj jezik. I koriste ga točno kao ljudi. To znači da međusobno komuniciraju kako bi razmijenile informacije. U principu svaka životinjska vrsta ima svoj specifičan jezik. Čak i termiti međusobno komuniciraju. Kad su u opasnosti udaraju tijelom o zemlju. Na taj način upozoravaju jedni druge. Druge vrste životinja zvižde dok se neprijatelj približava. Pčele komuniciraju putem plesa. Tako pokazuju drugim pčelama gdje je hrana. Kitovi proizvode zvukove koji se čuju i do 5.000 kilometara daleko. Oni pak komuniciraju putem posebnog pjeva. Slonovi si također šalju različite zvučne signale. Međutim, oni su nečujni ljudskom uhu. Većina životinjskih jezika je jako složena. Sastoje se od kombinacije različitih znakova. Dakle, koriste se akustični, kemijski i optički signali. Osim toga, životinje koriste različite gestove. Čovjek je u međuvremenu naučio jezik svojih kućnih ljubimaca. On sada već zna kad se pas veseli. Također zna kad mačke žele biti same. Psi i mačke govore sasvim drugačije jezike. Mnogo znakova je potpuno suprotno. Dugo se smatralo da se te dvije vrste životinja jednostavno ne vole. Međutim, oni se samo ne razumiju. To pak dovodi do poteškoća između pasa i mačaka. Dakle, i životinje se svađaju zbog nesporazuma...
Dali si znao?
Srpski je materinski jezik oko 12 milijuna ljudi. Većina živi u Srbiji i u drugim zemljama južne Europe. Srpski spada u južnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s hrvatskim i bosanskim. Gramatika i jezički fond ovih jezika su veoma slični. Zato se Srbi, Hrvati i Bosanci vrlo lako međusobno sporazumijevaju. Srpska azbuka ima 30 slova. Za svako slovo postoji jasan izgovor. Kod naglaska postoje paralele s klasičnim tonskim jezicima. U kineskom se, na primjer, s visinom tona slogova mijenja i njihovo značenje. U srpskom je slično. Ali ovdje samo visina naglašenog sloga igra ulogu. Jezička struktura s puno fleksija je još jedna od karakteristika srpskog jezika. To znači da se imenice, pridjevi i zamjenice uvijek dekliniraju a glagoli konjugiraju. Koga interesiraju gramatičke strukture, treba obvezno učiti srpski!