Zbirka izraza

hr Brojati   »   nn Tal

7 [sedam]

Brojati

Brojati

7 [sju]

Tal

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
Ja brojim: E--t-l: E_ t___ E- t-l- ------- Eg tel: 0
jedan, dva, tri ein,--o, --e e___ t__ t__ e-n- t-, t-e ------------ ein, to, tre 0
Brojim do tri. Eg---l -----r-. E_ t__ t__ t___ E- t-l t-l t-e- --------------- Eg tel til tre. 0
Ja brojim dalje: E----l --d--e: E_ t__ v______ E- t-l v-d-r-: -------------- Eg tel vidare: 0
četiri, pet, šest, fire- -e-,-sek-, f____ f___ s____ f-r-, f-m- s-k-, ---------------- fire, fem, seks, 0
sedam, osam, devet sj-, -tte,--i, s___ å____ n__ s-u- å-t-, n-, -------------- sju, åtte, ni, 0
Brojim. E--te-. E_ t___ E- t-l- ------- Eg tel. 0
Brojiš. D- t-l. D_ t___ D- t-l- ------- Du tel. 0
Broji. Han te-. H__ t___ H-n t-l- -------- Han tel. 0
Jedan. Prvi. E--- -en-f-rste. E___ D__ f______ E-n- D-n f-r-t-. ---------------- Ein. Den fyrste. 0
Dva. Drugi. To- ----a-dr-. T__ D__ a_____ T-. D-n a-d-e- -------------- To. Den andre. 0
Tri. Treći. Tre- De---red-e. T___ D__ t______ T-e- D-n t-e-j-. ---------------- Tre. Den tredje. 0
Četiri. Četvrti. Fi--. D---f-erd-. F____ D__ f______ F-r-. D-n f-e-d-. ----------------- Fire. Den fjerde. 0
Pet. Peti. Fem.-D-n-fe-t-. F___ D__ f_____ F-m- D-n f-m-e- --------------- Fem. Den femte. 0
Šest. Šesti. S-ks. D----jet-e. S____ D__ s______ S-k-. D-n s-e-t-. ----------------- Seks. Den sjette. 0
Sedam. Sedmi. Sju.-----sju-n--. S___ D__ s_______ S-u- D-n s-u-n-e- ----------------- Sju. Den sjuande. 0
Osam. Osmi. Åt-e--Den--tta--e. Å____ D__ å_______ Å-t-. D-n å-t-n-e- ------------------ Åtte. Den åttande. 0
Devet. Deveti. N-.-D---n--nde. N__ D__ n______ N-. D-n n-a-d-. --------------- Ni. Den niande. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + nynorsk (1-100) MP3 nynorsk (1-100)
Video nije pronađen!

Mišljenje i jezik

Naše mišljenje ovisi o našem jeziku. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati usprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Također lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Također postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli također oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Što je uzrok, što je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju znanstvenike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Dali si znao?
Danski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Tko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različita narječja. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih narječja. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...