Zbirka izraza

hr nešto smjeti   »   no ha lov til noe / kunne noe

73 [sedamdeset i tri]

nešto smjeti

nešto smjeti

73 [syttitre]

ha lov til noe / kunne noe

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Smiješ li već voziti auto? H-r-du---- -il-å------ -il? H__ d_ l__ t__ å k____ b___ H-r d- l-v t-l å k-ø-e b-l- --------------------------- Har du lov til å kjøre bil? 0
Smiješ li već piti alkohol? Har-du ----------dr--k- alk-h-l? H__ d_ l__ t__ å d_____ a_______ H-r d- l-v t-l å d-i-k- a-k-h-l- -------------------------------- Har du lov til å drikke alkohol? 0
Smiješ li već sam putovati u inozemstvo? H---d- -o---i--- -e-s--al-ne t-l -t-a-det? H__ d_ l__ t__ å r____ a____ t__ u________ H-r d- l-v t-l å r-i-e a-e-e t-l u-l-n-e-? ------------------------------------------ Har du lov til å reise alene til utlandet? 0
smjeti h- -------v- -unne h_ / f_ l___ k____ h- / f- l-v- k-n-e ------------------ ha / få lov, kunne 0
Smijemo li ovdje pušiti? K-n--i--øy-- ---? K__ v_ r____ h___ K-n v- r-y-e h-r- ----------------- Kan vi røyke her? 0
Smije li se ovdje pušiti? Er-d----ov-- --yk--her? E_ d__ l__ å r____ h___ E- d-t l-v å r-y-e h-r- ----------------------- Er det lov å røyke her? 0
Smije li se platiti kreditnom karticom? K-n -a- bet--- -ed-kre---t----? K__ m__ b_____ m__ k___________ K-n m-n b-t-l- m-d k-e-i-t-o-t- ------------------------------- Kan man betale med kredittkort? 0
Smije li se platiti čekom? K-n-m-n--e-a-- me----e--? K__ m__ b_____ m__ s_____ K-n m-n b-t-l- m-d s-e-k- ------------------------- Kan man betale med sjekk? 0
Smije li se platiti samo gotovinom? Ka- m-- bar---et--- -on-ant? K__ m__ b___ b_____ k_______ K-n m-n b-r- b-t-l- k-n-a-t- ---------------------------- Kan man bare betale kontant? 0
Smijem li telefonirati? Få--je- lo---i- - r-nge-----? F__ j__ l__ t__ å r____ n____ F-r j-g l-v t-l å r-n-e n-e-? ----------------------------- Får jeg lov til å ringe noen? 0
Smijem li nešto pitati? F-r---g--o--ti- - -pø-r- n--? F__ j__ l__ t__ å s_____ n___ F-r j-g l-v t-l å s-ø-r- n-e- ----------------------------- Får jeg lov til å spørre noe? 0
Smijem li nešto reći? Får -e- l-v-t-- å si noe? F__ j__ l__ t__ å s_ n___ F-r j-g l-v t-l å s- n-e- ------------------------- Får jeg lov til å si noe? 0
On ne smije spavati u parku. Ha- -a--ikk--l-v --- å-s-v--i p-r--n. H__ h__ i___ l__ t__ å s___ i p______ H-n h-r i-k- l-v t-l å s-v- i p-r-e-. ------------------------------------- Han har ikke lov til å sove i parken. 0
On ne smije spavati u autu. Ha--ha----ke lov t-l å --ve i-bi---. H__ h__ i___ l__ t__ å s___ i b_____ H-n h-r i-k- l-v t-l å s-v- i b-l-n- ------------------------------------ Han har ikke lov til å sove i bilen. 0
On ne smije spavati na željezničkom kolodvoru. H---h-- ik-- l-v---- - s--e på tog---s-----. H__ h__ i___ l__ t__ å s___ p_ t____________ H-n h-r i-k- l-v t-l å s-v- p- t-g-t-s-o-e-. -------------------------------------------- Han har ikke lov til å sove på togstasjonen. 0
Smijemo li sjesti? Få---i-lov ----å s-tte--ss? F__ v_ l__ t__ å s____ o___ F-r v- l-v t-l å s-t-e o-s- --------------------------- Får vi lov til å sette oss? 0
Smijemo li dobiti jelovnik? Kan-vi -- -e-y-n? K__ v_ f_ m______ K-n v- f- m-n-e-? ----------------- Kan vi få menyen? 0
Možemo li platiti odvojeno? K-- -i---tal----e- f-- -s-? K__ v_ b_____ h___ f__ o___ K-n v- b-t-l- h-e- f-r o-s- --------------------------- Kan vi betale hver for oss? 0

Kako mozak uči nove riječi

Prilikom učenja vokabulara naš mozak pohranjuje nove sadržaje. Učenje funkcionira jedino stalnim ponavljanjem. Koliko dobro naš mozak pohranjuje riječi ovisi o više čimbenika. Najvažnije je ipak da riječi redovito ponavljamo. Pohranjuju se samo one riječi koje često čitamo ili pišemo. Moglo bi se reći da se riječi arhiviraju poput slike. Ovaj princip učenja vrijedi i kod majmuna. Majmuni mogu naučiti “čitati” riječi ako su ih dovoljno često vidjeli. Iako ne razumiju riječi, oni je prepoznaju po njezinom obliku. Za tečno govorenje jezika potrebno nam je puno riječi. Zbog toga vokabular mora biti dobro organiziran. Buduči da naša memorija funkcionira poput arhiva. Da bi se riječ brzo pronašla, memorija mora znati gdje je treba tražiti. Stoga je riječi bolje učiti u određenom kontekstu. Tako će naš mozak uvijek moći otvoriti pravu “datoteku”. Međutim, sve što smo dobro naučili također možemo ponovno zaboraviti. U tom slučaju znanje se seli iz aktivne u pasivnu memoriju. Zaboravljanjem se oslobađamo podataka koje više ne trebamo. Na taj način naš mozak radi mjesta za nove i važnije stvari. Stoga je bitno da svoje znanje redovito aktiviramo. Ono što je u pasivnoj memoriji ipak nije zauvijek izgubljeno. Kad spazimo zaboravljenu riječ, ponovno je se sjetimo. Brže učimo ono što smo već jednom naučili. Onaj tko želi proširiti svoj vokabular mora proširiti i svoje hobije. Budući da svatko od nas ima određene interese. Zbog toga se većinom bavimo istim stvarima. Jedan jezik se sastoji od mnogo različitih semantičkih polja. Onaj koga zanima politika trebao bi također nekad čitati sportske novine!