Zbirka izraza

hr nešto smjeti   »   fi saada tehdä jotakin

73 [sedamdeset i tri]

nešto smjeti

nešto smjeti

73 [seitsemänkymmentäkolme]

saada tehdä jotakin

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski finski igra Više
Smiješ li već voziti auto? S-at-o jo aj-- au-oa? S_____ j_ a___ a_____ S-a-k- j- a-a- a-t-a- --------------------- Saatko jo ajaa autoa? 0
Smiješ li već piti alkohol? Saat-o-j--j-o-a -lko-ol--? S_____ j_ j____ a_________ S-a-k- j- j-o-a a-k-h-l-a- -------------------------- Saatko jo juoda alkoholia? 0
Smiješ li već sam putovati u inozemstvo? S-a--o----m-nn- ---in--l---ai---? S_____ j_ m____ y____ u__________ S-a-k- j- m-n-ä y-s-n u-k-m-i-l-? --------------------------------- Saatko jo mennä yksin ulkomaille? 0
smjeti saada s____ s-a-a ----- saada 0
Smijemo li ovdje pušiti? Saa--e-o --lt-aa tä-ll-? S_______ p______ t______ S-a-m-k- p-l-t-a t-ä-l-? ------------------------ Saammeko polttaa täällä? 0
Smije li se ovdje pušiti? Saako t-ä-l- -o--t-a? S____ t_____ p_______ S-a-o t-ä-l- p-l-t-a- --------------------- Saako täällä polttaa? 0
Smije li se platiti kreditnom karticom? Sa--o -ää--- --k-aa l----o-o--illa? S____ t_____ m_____ l______________ S-a-o t-ä-l- m-k-a- l-o-t-k-r-i-l-? ----------------------------------- Saako täällä maksaa luottokortilla? 0
Smije li se platiti čekom? S--ko -ä--l--m--saa sh-k--l-? S____ t_____ m_____ s________ S-a-o t-ä-l- m-k-a- s-e-i-l-? ----------------------------- Saako täällä maksaa shekillä? 0
Smije li se platiti samo gotovinom? Sa----m------va-n--ät--se-l-? S____ m_____ v___ k__________ S-a-o m-k-a- v-i- k-t-i-e-l-? ----------------------------- Saako maksaa vain käteisellä? 0
Smijem li telefonirati? S-an-o-so-----? S_____ s_______ S-a-k- s-i-t-a- --------------- Saanko soittaa? 0
Smijem li nešto pitati? Sa-n----ys-- j---ki-? S_____ k____ j_______ S-a-k- k-s-ä j-t-k-n- --------------------- Saanko kysyä jotakin? 0
Smijem li nešto reći? Sa-n-o --noa --t-kin? S_____ s____ j_______ S-a-k- s-n-a j-t-k-n- --------------------- Saanko sanoa jotakin? 0
On ne smije spavati u parku. Hän e--s------k----u---o-s-. H__ e_ s__ n_____ p_________ H-n e- s-a n-k-u- p-i-t-s-a- ---------------------------- Hän ei saa nukkua puistossa. 0
On ne smije spavati u autu. H---ei ------k--a -u-----. H__ e_ s__ n_____ a_______ H-n e- s-a n-k-u- a-t-s-a- -------------------------- Hän ei saa nukkua autossa. 0
On ne smije spavati na željezničkom kolodvoru. Hän -i s-a--ukk-a-rau-a-iease----a. H__ e_ s__ n_____ r________________ H-n e- s-a n-k-u- r-u-a-i-a-e-a-l-. ----------------------------------- Hän ei saa nukkua rautatieasemalla. 0
Smijemo li sjesti? S--m-e-o i----t--? S_______ i________ S-a-m-k- i-t-u-u-? ------------------ Saammeko istuutua? 0
Smijemo li dobiti jelovnik? Voi-im-eko-s------uo---i-tan? V_________ s____ r___________ V-i-i-m-k- s-a-a r-o-a-i-t-n- ----------------------------- Voisimmeko saada ruokalistan? 0
Možemo li platiti odvojeno? Sa-mm-k- mak--a -rik----? S_______ m_____ e________ S-a-m-k- m-k-a- e-i-s-e-? ------------------------- Saammeko maksaa erikseen? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + finski (1-100) MP3 finski (1-100)
Video nije pronađen!

Kako mozak uči nove riječi

Prilikom učenja vokabulara naš mozak pohranjuje nove sadržaje. Učenje funkcionira jedino stalnim ponavljanjem. Koliko dobro naš mozak pohranjuje riječi ovisi o više čimbenika. Najvažnije je ipak da riječi redovito ponavljamo. Pohranjuju se samo one riječi koje često čitamo ili pišemo. Moglo bi se reći da se riječi arhiviraju poput slike. Ovaj princip učenja vrijedi i kod majmuna. Majmuni mogu naučiti “čitati” riječi ako su ih dovoljno često vidjeli. Iako ne razumiju riječi, oni je prepoznaju po njezinom obliku. Za tečno govorenje jezika potrebno nam je puno riječi. Zbog toga vokabular mora biti dobro organiziran. Buduči da naša memorija funkcionira poput arhiva. Da bi se riječ brzo pronašla, memorija mora znati gdje je treba tražiti. Stoga je riječi bolje učiti u određenom kontekstu. Tako će naš mozak uvijek moći otvoriti pravu “datoteku”. Međutim, sve što smo dobro naučili također možemo ponovno zaboraviti. U tom slučaju znanje se seli iz aktivne u pasivnu memoriju. Zaboravljanjem se oslobađamo podataka koje više ne trebamo. Na taj način naš mozak radi mjesta za nove i važnije stvari. Stoga je bitno da svoje znanje redovito aktiviramo. Ono što je u pasivnoj memoriji ipak nije zauvijek izgubljeno. Kad spazimo zaboravljenu riječ, ponovno je se sjetimo. Brže učimo ono što smo već jednom naučili. Onaj tko želi proširiti svoj vokabular mora proširiti i svoje hobije. Budući da svatko od nas ima određene interese. Zbog toga se većinom bavimo istim stvarima. Jedan jezik se sastoji od mnogo različitih semantičkih polja. Onaj koga zanima politika trebao bi također nekad čitati sportske novine!