Zbirka izraza

hr nešto smjeti   »   sl nekaj smeti (nekaj lahko)

73 [sedamdeset i tri]

nešto smjeti

nešto smjeti

73 [triinsedemdeset]

nekaj smeti (nekaj lahko)

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski slovenski igra Više
Smiješ li već voziti auto? Ali -e sm-š -o-i-- -v--? A__ ž_ s___ v_____ a____ A-i ž- s-e- v-z-t- a-t-? ------------------------ Ali že smeš voziti avto? 0
Smiješ li već piti alkohol? Ali -- sm-š uži---i--l-oh-l? A__ ž_ s___ u______ a_______ A-i ž- s-e- u-i-a-i a-k-h-l- ---------------------------- Ali že smeš uživati alkohol? 0
Smiješ li već sam putovati u inozemstvo? A-- -e -meš-sam-a--po-o-at- v -uj-no? A__ ž_ s___ s_____ p_______ v t______ A-i ž- s-e- s-m-a- p-t-v-t- v t-j-n-? ------------------------------------- Ali že smeš sam(a) potovati v tujino? 0
smjeti s-e----l-h--) s____ (______ s-e-i (-a-k-) ------------- smeti (lahko) 0
Smijemo li ovdje pušiti? Sme-- tu-aj k-di--? S____ t____ k______ S-e-o t-k-j k-d-t-? ------------------- Smemo tukaj kaditi? 0
Smije li se ovdje pušiti? Se l-hk--t- k--i? S_ l____ t_ k____ S- l-h-o t- k-d-? ----------------- Se lahko tu kadi? 0
Smije li se platiti kreditnom karticom? Se la--o-p-a---- --edi-no--a---c-? S_ l____ p____ s k_______ k_______ S- l-h-o p-a-a s k-e-i-n- k-r-i-o- ---------------------------------- Se lahko plača s kreditno kartico? 0
Smije li se platiti čekom? Se-l-hko---ača s-če--m? S_ l____ p____ s č_____ S- l-h-o p-a-a s č-k-m- ----------------------- Se lahko plača s čekom? 0
Smije li se platiti samo gotovinom? S- -a-ko -lača--e z goto-in-? S_ l____ p____ l_ z g________ S- l-h-o p-a-a l- z g-t-v-n-? ----------------------------- Se lahko plača le z gotovino? 0
Smijem li telefonirati? L--k- sa-o--ra-k--t-lefoni--m? L____ s___ k_____ t___________ L-h-o s-m- k-a-k- t-l-f-n-r-m- ------------------------------ Lahko samo kratko telefoniram? 0
Smijem li nešto pitati? L-hk- -----nekaj------a-? L____ s___ n____ v_______ L-h-o s-m- n-k-j v-r-š-m- ------------------------- Lahko samo nekaj vprašam? 0
Smijem li nešto reći? Lahk---a-- -e-aj--o-e-? L____ s___ n____ p_____ L-h-o s-m- n-k-j p-v-m- ----------------------- Lahko samo nekaj povem? 0
On ne smije spavati u parku. On ne--m----a-i-- --rk-. O_ n_ s__ s____ v p_____ O- n- s-e s-a-i v p-r-u- ------------------------ On ne sme spati v parku. 0
On ne smije spavati u autu. On n- s-- s-at--v-----. O_ n_ s__ s____ v a____ O- n- s-e s-a-i v a-t-. ----------------------- On ne sme spati v avtu. 0
On ne smije spavati na željezničkom kolodvoru. On--- sm---p-ti na ž---z-iš-i p-sta-i. O_ n_ s__ s____ n_ ž_________ p_______ O- n- s-e s-a-i n- ž-l-z-i-k- p-s-a-i- -------------------------------------- On ne sme spati na železniški postaji. 0
Smijemo li sjesti? S--m- --sti? S____ s_____ S-e-o s-s-i- ------------ Smemo sesti? 0
Smijemo li dobiti jelovnik? Al- -ahko --b----j-di--- ----? A__ l____ d_____ j______ l____ A-i l-h-o d-b-m- j-d-l-i l-s-? ------------------------------ Ali lahko dobimo jedilni list? 0
Možemo li platiti odvojeno? Ali-l-hko pl--am--lo--n-? A__ l____ p______ l______ A-i l-h-o p-a-a-o l-č-n-? ------------------------- Ali lahko plačamo ločeno? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + slovenski (1-100) MP3 slovenski (1-100)
Video nije pronađen!

Kako mozak uči nove riječi

Prilikom učenja vokabulara naš mozak pohranjuje nove sadržaje. Učenje funkcionira jedino stalnim ponavljanjem. Koliko dobro naš mozak pohranjuje riječi ovisi o više čimbenika. Najvažnije je ipak da riječi redovito ponavljamo. Pohranjuju se samo one riječi koje često čitamo ili pišemo. Moglo bi se reći da se riječi arhiviraju poput slike. Ovaj princip učenja vrijedi i kod majmuna. Majmuni mogu naučiti “čitati” riječi ako su ih dovoljno često vidjeli. Iako ne razumiju riječi, oni je prepoznaju po njezinom obliku. Za tečno govorenje jezika potrebno nam je puno riječi. Zbog toga vokabular mora biti dobro organiziran. Buduči da naša memorija funkcionira poput arhiva. Da bi se riječ brzo pronašla, memorija mora znati gdje je treba tražiti. Stoga je riječi bolje učiti u određenom kontekstu. Tako će naš mozak uvijek moći otvoriti pravu “datoteku”. Međutim, sve što smo dobro naučili također možemo ponovno zaboraviti. U tom slučaju znanje se seli iz aktivne u pasivnu memoriju. Zaboravljanjem se oslobađamo podataka koje više ne trebamo. Na taj način naš mozak radi mjesta za nove i važnije stvari. Stoga je bitno da svoje znanje redovito aktiviramo. Ono što je u pasivnoj memoriji ipak nije zauvijek izgubljeno. Kad spazimo zaboravljenu riječ, ponovno je se sjetimo. Brže učimo ono što smo već jednom naučili. Onaj tko želi proširiti svoj vokabular mora proširiti i svoje hobije. Budući da svatko od nas ima određene interese. Zbog toga se većinom bavimo istim stvarima. Jedan jezik se sastoji od mnogo različitih semantičkih polja. Onaj koga zanima politika trebao bi također nekad čitati sportske novine!